Strojevi za obradu otpada su neizostavni dio sustava gospodarenja otpadom, a tu se prije svega postavlja pitanje drobilica otpada. Ivan Jukić, član Uprave tvrtke Gradatin predstavio je u svojoj prezentaciji 'Strojevi za drobljenje i završnu obradu otpada' na Croatia Waste Expo 2022 njihovu ponudu.

Gradatin postoji na tržištu od 1991. i već 30 godina nudi tehnologiju za gospodarenje otpadom. U početku se radilo o pocinčanim kontejnerima da bi se kasnije krenulo na plastičnu opremu te vozila i tehnologiju. Iako tvrtka ima sjedište u Sesvetama, proizvodno-servisni pogon im je u Našicama.

'U Hrvatskoj vlada velika potražnja za velikim drobilicama komunalnog i građevinskog otpada, a specifičnost je da se traži modularnost te da se oni brzo mogu prilagoditi drugoj vrsti otpada. Pitanje je što korisnik želi dobiti od svojeg otpada - gorivo, neki drugi otpad ili sirovinu, a od čega i ovisi kakva mu tehnologija treba.

Za razliku od razvijenih zemalja EU, Hrvatska ima problem da otpad prije oporabe na odlagalištu stoji i više godina što ima ekoloških, ali i neaktivnih ekonomskih efekata', navodi Jukić. Trenutno Gradatin ima zastupstvo 20-ak renomiranih stranih proizvođača. Jedan od značajnijih je finski Tana čija drobilica Tana Shark je globalni lidera na tržištu.

Kako pojašnjava sam Jukić, Shark ima veliku fleksibilnost po pitanju razine drobljenja otpada koji može biti veličine frakcije od 50 do 500 mm. Tana Shark ima dodatne prednosti što ima veliku modularnost te se može prilagoditi obradi bilo koje vrste otpada uz dodatne serijske nadogradnje. No, ako korisnik ima specifičnih zahtjeva, proizvođači su spremni prilagoditi svoju tehnologiju.

Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, predstavio je model gospodarenja otpadom koji su organizirali u tom gradu. 'Model koji smo napravili u Bjelovaru možda nije savršen ni impozantan, ali je funkcionalan i optimalan i može poslužiti kao primjer mnogima. U njega je uloženo oko 100 milijuna kuna, od čega većina dolazi iz EU fondova. Uskoro na naplatu dolazi penalizacija i u problema će biti mnogi gradovi', kazao je Hrebak.

Dodao je da problem gospodarenja otpadom dođe na red tek kad već bude prekasno. Činjenica je, navodi Hrebak, da se na ovakvim konferencijama o otpadu uvijek govori kao o nečem lošem. A činjenica je da to ne mora biti tako jer otpad može biti velika prilika za razvoj.

Istodobno je upozorio da novca iz EU fondova za otpad vjerojatno više neće biti te da će oni, koji su prepustili prethodno razdoblje široke ruke Bruxellesa u tom segmentu, morati iznaći nove modele financiranja.

Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalnu infrastrukturu i uređenje prostora Grada Bjelovara govorila je na konferencijama o detaljima toga modela koji se odnosi na grad i osam susjednih općina s oko 112 naselja s ukupno 18.247 korisnika.

'Prikupljanje reciklabilnog komunalnog otpada obavlja se u Bjelovaru u okviru javne usluge prema unaprijed utvrđenom rasporedu na 'kućnom pragu“, putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta Organizirani odvoz papira i plastike za sve korisnike u obiteljskim kućama na kućnom pragu i iz stambenih zgrada, te poslovnih prostora putem kutija za papir u kojima se nalazi plava PEHD vreća Odvojeno sakupljene reciklabilne komponente otpada predaju se ovlaštenim sakupljačima na oporabu.

Na području grada su postavljeni spremnici za odvojeno sakupljanje papira, plastike i metala, stakla, tekstila i baterija. Različite vrste spremnika nalaze se na sedamdesetak različitih lokacija', kazala je Kocur.

Jedna od bitnih sastavnica bjelovarskog sustava je elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika u što je uloženo 800 tisuća kuna plus PDV. Kako je pojasnila Kocur, elektronski sustav evidentiranja pražnjenja spremnika sastoji se od čipova na posudama i čitača na vozilima, kao i pratećeg softvera. Korisnicima su paralelno zamijenjeni dotrajali spremnici za otpad i ugrađen je ‘čip’. Podatak o broju pražnjenja spremnika koristi se za izračun naknade za uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada. Korisnik rjeđim iznošenjem spremnika direktno utječe na smanjenje računa za odvoz otpada.

Bjelovar ima dva uspostavljena reciklažna dvorišta od kojih jedno u centru postoji od prije, a novo je 2020. izgrađeno novcem EU novca. Radilo se o investiciji od 6,5 milijuna kuna + PDV koje je 85% sufinancirano iz EU sredstava. Najznačajniji infrastrukturni komunalni projekt u Bjelovaru u sustavu gospodarenja otpadom je svakako projekt Postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada. Ukupna vrijednost projekta iznosi 45,2 milijuna kuna, a bespovratna EU sredstva su u visini 85% prihvatljivih troškova, odnosno 36,8 milijuna kuna.

Bjelovar je sklopio o ovom projektu Sporazum o udruživanju i s Daruvarom te njegovim područjem gospodarenja otpadom. Značajan projekt je i Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada Grada Bjelovara. Radi se o ukupnoj investiciji od 14,7 milijuna kuna, a svrha projekta je uspostava postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada kompostiranjem. Procjenjuje se da će u prvoj godini biti obrađeno 2000 t otpada dok se u narednom razdoblju planira obrada 3000 t/g.