Ministarstvo pravosuđa, nakon što smo objavili da kani kroz novu verziju Ovršnog zakona “progurati” definiciju banke koja je suprotna EU regulativi i koja bi ograničila tržišno natjecanje banaka na hrvatskom tržištu, poslalo nam je naknadno odgovor iz kojeg se da iščitati da oni tu ne vide ništa sporno. Ministarstvo navodi da će kreditne institucije iz drugih članica Unije moći usluge pružati i u Hrvatskoj. No, ističe da im je plan uvesti ograničenja kad dođe do ovrha. Proširenje ovlasti suda da ograniči poslodavca da plaću radniku može isplatiti samo u banci u Hrvatskoj, Ministarstvo pravda time da se “radi o uređenju situacije kada radnik plaću ili mirovinu prima u gotovini”.

“Ako bi se radilo o transakcijskom računu u kreditnoj instituciji na teritoriju druge članice EU, provedba ovrhe na tim sredstvima bi bila otežana”, kažu u Ministarstvu. I dok konkretan slučaj Ministarstvo pravda jednostavno i jednoznačno, kad dođe do ključnog problema – definicije banke – odgovor je složeniji i dvosmislen. “Smisao definiranja pojma ‘banka’ u smislu novog Ovršnog zakona odnosi se na ograničenje RH da regulira prisilnim propisima provođenje ovrhe samo na svom teritoriju”, započinje Ministarstvo i dodaje da se propisima RH ne može urediti provođenje ovrhe na teritoriju drugih država, jer je to isključivo u njihovoj nadležnosti. No, kasnije kažu da se iz Hrvatske ovrha ipak može raditi u cijeloj Uniji.

“Time nije onemogućena provedba ovrhe na novčanim sredstvima koja se nalaze u drugim članicama EU na temelju ovršnih isprava izdanih u RH u skladu s EU zakonodavstvom, ali kada se uređuje materija provedbe ovrhe, tada se u skladu sa zakonodavstvom EU ovrha u pravilu provodi na temelju nacionalnog zakonodavstva svake članice, ako se provodi na njezinom teritoriju”, kažu. Na suštinu, odnosno posljedicu da će redefiniranje pojma banke izravno utjecati na tržišno natjecanje, u ministarstvu se nisu osvrnuli.