Reorganizacija bolničkih ustanova, ulaganje u ljudske resurse, mjerenje ishoda liječenja i postizanje financijske učinkovitosti moraju funkcionirati poput švicarskog sata, zahvaljujući trima polugama reforme zdravstva – izmjenama i dopunama zakona, izmjeni mreže javnozdravstvene službe te izmjene odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući u petak reformu.

Kako je poznato, prošli tjedan završila je javna rasprava o izmjenama dva ključna zdravstvena zakona na kojima bi se trebala temeljiti reforma zdravstvenog sustava, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na njih je u procesu javne rasprave uloženo više od 1500 primjedbi, i to od svih relevantnih stručnih grupacija unutar sustava.

Jedan od spornih prijedloga bilo je da za doktore medicine bude obavezna godina radnog iskustva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije odobravanja specijalizacije. Ministar je u petak otkrio da od toga ipak odustaju.

“Uvažili smo određene prijedloge te odlučili promijeniti koncept s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista, a to je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva. Tih godinu dana rada neće biti obavezno. Formirat ćemo pravilnik koji će to drugačije urediti, uvest ćemo dodatne bodove za specijalizaciju”, poručio je.

Kontrola bolovanja ostaje
Kada je riječ o kontroli bolovanja, tu ostaju pri početnom prijedlogu. Kontrolori HZZO-a imat će novu ulogu, te će moći zaključivati bolovanja. Novčane kazne ostaju kao i dosad, i za pacijente i za liječnike.

Ministar je dodao da su detaljnije definirane okolnosti pružanja hitne pomoći izvan radnog mjesta liječnika, tako da će se ovakva pomoć događati iznimno i u neposrednoj blizini zdravstvene ustanove u kojoj djelatnik radi.

Ustvrdio je da ostaje osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama u objavi cijena lijekova HZZO-a, za razliku od prijedloga da se liste objedine. U Ministarstvu smatraju da je to dobar modalitet kontrole porasta troškova, jer se posebno skupi lijekovi dodatno kontroliraju Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Ministar je istaknuo da je reforma dinamičan proces, dodajući da se hrvatski zdravstveni sustav brzo prilagodio pandemiji, no nije jasno što nosi budućnost.

“Imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava. Ovakav način nije održiv, loš je. Sve je podređeno uštedama, imamo organizacijsku neodrživost. Imamo više medicine, a u konačnici manje zdravlja. Cilj zdravstvene reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Primarna zdravstvena zaštita mora postati temelj zdravstvene zaštite, a ona to nije u ovom trenutku”, rekao je Beroš.

Guši ih administracija
U nizu primjedbi koje su došle na račun ova dva zakona najviše ih se odnosilo upravo na prijedlog rada u PZZ prije specijalizacije. No, stigle su i ocjene da dokument ne donosi reformu sustava zdravstvenog osiguranja, koju godinama predlažu udruge liječnika i Hrvatska liječnička komora. Primarci su nezadovoljni što se administrativni postupci i dalje ostavljaju na teret obiteljskim liječnicima, poput naknada za putne troškove.

Liječnička komora upozorila je da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti većim dijelom kontradiktoran načelno proklamiranim ciljevima zdravstvene reforme o nužnosti kadrovske održivosti liječnika u javnom zdravstvu.

Komora se zalaže za ograničenje broja mandata ravnatelja bolnica i šefova odjela i zavoda na dva, jer bi svijest o prolaznosti voditelja na svim razinama od njih izvlačila najbolje, a eliminirala negativne učinke vječnog šefovanja. U Komori traže i reformu modela specijalističkog usavršavanja koji je nerealan, nejasne metodologije i neodrživ.