Ministarstvo rada i mirovinskog sustava moglo bi, kako doznaje Novi list, donekle ublažiti buduće planirano trajno umanjenje mirovina u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu.
U setu zakona koji prate mirovinsku reformu, ministarstvo je predložilo linearno smanjenje mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno smanjenje mirovine od 4,08 po godini do maksimalno 20,4 posto za najviše pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Već tijekom saborske rasprave o mirovinskoj reformi iz krugova vladajućih signalizirana je mogućnost ublažavanja trajne penalizacije mirovina, ali i rješenja za dugogodišnje osiguranike. No, unatoč kritikama predloženog lineranog kažnjavanja, od njega se neće odustati.
Prema sadašnjem zakonu, ovisno o tome kada se ide u prijevremenu mirovinu, ona je trajno umanjena 0,10 do 0,34 posto po mjesecu. Primjerice, ako muškarac u prijevremenu mirovinu ide s 39 godina mirovinskog staža danas mu se mirovina umanjuje za 0,15 posto za svaki mjesec ranije umirovljenja (ili 1,8 posto po godini), dok bi mu se od iduće godine umanjivala za 0,34 posto (ili 4,08 po godini). Upravo je snažan rast kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, na koje su radnici mahom natjerani, jedna o tema o kojoj resorno ministarstvo nije željelo pregovarati sa sindikatima, zbog čega su oni otpočeli aktivnosti protiv mirovinske reforme. No, iako sa jednim od socijalnih partnera oko te teme dijalog ponovo nije otvoren, svjesni tog nezadovoljstva kao i kritika izrečenih tijekom rasprave o mirovinskog reformi u Saboru, u resornom ministarstvu razmišljaju o ublažavanju vlastitog stava.
Kako se može čuti, postoji mogućnost da se linearno umanjenje prijevremenih starosnih mirovina s predloženih 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, korigira na niže, a jedna od opcija koja se spominje je umanjenje od 0,18 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Taj postotak u resornom ministarstvu ne potvrđuju niti opovrgavaju, već samo neslužbeno navode kako se razmišlja o smanjenju postotka linearnog umanjenja. U igri je, očito, više varijanti, a koja će biti odabrana ovist će o projekcijama utjecaja na mirovinski sustav, koje su u izradi.
I dok su vladajući očito spremni na ustupke kada je riječ o penalizaciji mirovina, kada je riječ o dugogodišnjem osiguraniku, kako se neslužbeno može čuti, od predloženih uvjeta za njegovo umirovljenje neće odustati.
Prema prijedlogu ministarstva, od iduće godine u punu starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik išao bi sa 61 godinom života i 41 godinom osiguranja u efektivnom trajanju, dakle beneficirani radni staž se ne bi uvažavao. Sada, dugogodišnji osiguranik u punu starosnu mirovinu odlazi s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža u što se ubraja i beneficirani staž.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu