Fleksibilnost i sloboda koju pruža najam automobila navodi brojne goste u Hrvatskoj da se odmah nakon slijetanja u zračnu luku potraže rent-a-car uslugu. No iako smo popularna turistička destinacija, Anton Krivak, predsjednik Rent-a-car Koordinacije HUP-a, svjedoči da su iz cijene iz godine u godinu niže, a mjesta na parkinzima nedovoljno.

Koliko je velika uloga rent-a-cara u hrvatskom turizmu?

Rent-a-car ljudi ne doživljavaju kao nešto posebno, ali njegova je uloga u hrvatskom turizmu velika. Prva usluga s kojom se obično susretne kad dođe u Hrvatsku je rent-a-car. To su sve gosti koji dolaze u zračne luke i tamo uzmu auto, dakle moraju doći kod nas i zato prvi dojam mora biti kvalitetan jer je i najvažniji. Zna se dogoditi u avionu da gosta slučajno stjuardesa zalije s kavom i da iz aviona zato izađe loše volje. Ako mu još nakon toga bude loša usluga i u rent-a-caru, prisjest će mu čitavo putovanje.

Ali kad dobije finu uslugu i novi auto, to je već ispravljen dojam… Usluga rent-a-cara u Hrvatskoj na svjetskoj je razini. Kod nas su prisutne sve svjetske rent-a-car kuće. S obzirom da imamo puno franšiza, usluga je jednaka neovisno je li riječ o New Yorku ili Zagrebu. Uz to kao djelatnost imamo izravan utjecaj na porezne prihode države, a u rent-a-car djelatnosti je više od 2000 zaposlenih.

Koliko prihoda se zaradi od rent-a-cara u godinu dana?

Točan iznos je teško reći jer ne objavljuju se baš svi podaci, a uz to posluju i tvrtke kojima je rent-a-car samo dodatna usluga uz ono što prodaju. Na osnovi podataka koje ima naša udruga, koja djeluje unutar Hrvatske udruge poslodavaca, u godinu dana to su prihodi od oko 150 milijuna eura za kratkoročni najam, te prihodi od dugoročnih najmova koji prema procjenama iznose oko 100 milijuna eura godišnje. Kratkoročni najmovi su kod naših korisnika popularniji.

Kakve su cijene u odnosu na prošlu godinu?

Nažalost po rent-a-car tvrtke u Hrvatskoj, cijene su u odnosu na prošlu godinu pale za oko 10 posto, a u odnosu na 2022. za 20 posto. Što je s obzirom na situaciju čudno, jer je u inflaciji sve otišlo gore. Sve usluge koje mi kao rent-a-car koristimo su poskupjele. Primjerice, servis je poskupio skoro 100 posto. A naše cijene su pale zbog odnosa ponude i potražnje, i to ne samo kod nas. Cijene rent-a-cara niže su u cijelom svijetu. U Hrvatskoj je i ranije bilo dosta rent-a-car kuća, a uz to su se lani pojavile nove, tako da je jednostavno dosta vozila na tržištu. Nema tolike potražnje koliko se automobila nudi, a pored toga, naš posao je jako sezonalan. Kao i drugi u turizmu, krećemo oko Uskrsa, špica sezone je u srpnju i kolovozu, a onda se potražnja opet smanjuje, sukladno ljetnom redu letenja. Zato što su nam klijenti prvenstveno sa zračnih luka. Ove godine imamo rast prometa u zračnim lukama u Dubrovniku i Zadru. to je dosta zasluga Ryanaira. Malo slabije je u Rijeci i Puli.

Koji su najveći izazovi u rent-a-car sektoru?

Izazov je svakako parking na zračnim lukama, upravo zbog sezonalnosti. Kad krene sezona, mi bismo svi htjeli puno parkinga, a zimi nam ne trebaju. Tako da ljeti zaista nema dovoljno parkinga u zračnim lukama. Osim toga, zbog inflatornog utjecaja i izazova po pitanju profitabilnosti, postaje upitno kolika je dugoročna održivost poslovanja i opstanak tvrtki kojima je rent-a-car jedina djelatnost. Moramo znati da naš posao zahtjeva svake godine velika kapitalna ulaganja. Primjerice, ako želite samo 1000 novih vozila, prosječno je to po vozilu 25.000 eura, znači treba vam 25 milijuna eura, a nitko nema toliko gotovine, što znači kredit ili odobrenje leasinga. Uz slabu profitabilnost RAC tvrtki, financijske institucije teško odobravaju financiranje, a s obzirom da se glavnina poslovanja oslanja na špicu sezone, bilo kakvi neočekivani poremećaji rizik su za cijelo poslovanje.

Je li neka druga država pronašla pametno rješenje za nedostatak parkinga?

U Njemačkoj imaju park-garaže koje su samo za rent-a-car. Svaka RAC kuća iznajmi jedan kat i onda je puno uređenje. U jednom trenutku i u Zračnoj luci Zagreb planiran je parking samo za rent-a-car, ali investitori su od toga odustali.

Koja bi ulaganja bila potrebna u hrvatskoj rent-a-car industriji?

Osim već spomenutog nedovoljnog broja parkirnih mjesta, trebamo uložiti u elektrifikaciju. Europska komisija ima želju do 2030. godine u flotama rent-a-car, taksi i leasing tvrtkama propisati minimalne kvote za vozila električni pogon, takozvani BEV. Uz svijest i želju za sudjelovanjem u promicanju ekološki prihvatljivog razvoja, potrebno je poraditi na broju punionica u Hrvatskoj. Odmorišne destinacije poput Hrvatske, nisu dovoljno opskrbljene punjačima za električna vozila, a i punjači koji su postavljeni nisu dovoljno brzi. Osnovne infrastrukture za to još nema na vidiku.

Koliki problem predstavlja RTV pristojba?

Obveza plaćanja RTV pristojbe na sve radio-prijemnike u posjedu određene pravne osobe, što su u našem slučaju sva vozila kojima raspolažemo, parafiskalni je namet čija se način naplate teško može opravdati iz poduzetničke perspektive. Ova davanja gostima ne daju dodanu vrijednost, a tvrtkama dodatno otežavaju poslovanje, a da ni na koji način ne utječe na mogućnost povećanja prihoda već upravo obrnuto. U vozilima se nalazi multifunkcijski uređaj koji je i navigacija, skupljač podataka i regulator topline, kao i kontrola svih mogućih funkcija u vozilu. Dakle nije stvar izbora već je to ugrađeni neophodni uređaj. Ako se usporedim s drugim zemljama u Europi koje naplaćuju RTV pristojbu, od 50 europskih zemalja, samo u njih 18 plaća se RTV pristojba. U većini se plaća jedna pretplata – paušal, a kao cenzus se uzima ili broj zaposlenika ili prihodi ili nešto treće pravednije. Hrvatski način naplate RTV pristojbe neodrživ je za rent-a-car tvrtke. U nekim zemljama Europske unije, poput Belgije i Češke, radio-pristojba je odvojena od TV pristojbe, što smatram pravednijim način naplate RTV pristojbe.