Kružno planiranje, poslovanje koje teži nultoj stopi emisija CO2, a onda i održivo investiranje – kako ova tri pojma spojiti u svrhu profita, ostavljanja boljeg svijeta za sljedeće generacije, ali i odgovaranja na potencijalne geopolitičke situacije, objašnjavali su jučer stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) “Podržimo održivo: Zajedno za otporniju budućnost” u zagrebačkoj Laubi.

Treća je to konferencija i nastavak uspješnog ciklusa skupova na temu održivosti koji su postali središnji događaj ovakve vrste u Hrvatskoj, okupljajući sudionike iz svih sektora i industrija.

”Danas, ne samo kreatori politika i poduzetnici, već i šira javnost shvaća da održivost nije tek dodatan trošak u poslovanju, a ništa to razbistrilo nije bolje od krize s kojom smo se susreli. HGK je prepoznala održivo poslovanje dok još slika nije bila jasna, godinama radimo na zelenoj tranziciji, donosimo propise, povezujemo dionike.

Izniman interes publike za treću međunarodnu konferenciju Podržimo održivo/T.Miletić/PIXSELL

Neto je više od pojma u financijskom izvješću, on mora uključivati okoliš te zajednicu, moramo imati dobar zakonodavni okvir i financijske instrumente za potporu tvrtkama u procesu koji nije lagan ni jeftin, zbog čega i više od 60 posto tvrtki zelenu tranziciju prepoznaje kao prepreku.

Kontinuirano potičemo prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo, uspostavljamo međusektornu suradnju, povezujemo komunalna poduzeća, oporabitelje, poduzetnike i inovativnu industriju jer održivost je za mnoge kompanije već sad obveza, ali i dužnost. Ove godine upravo će održivost prvi put biti i kriterij za Zlatnu kunu, a pokrećemo i ESG akademiju”, objasnio je predsjednik HGK Luka Burilović, dok je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH kazao kako je održivost ključna tema za europsko gospodarstvo.

”Baš kao i otpornost, a kriza nam je pokazala da ga moramo izgraditi. Donedavno nam se činilo da su lanci opskrbe sigurni pa smo, nažalost, vidjeli novu stvarnost. Što se energije tiče, ovisni smo o ključnim silama, ali moramo biti i svjesni da nam situacija daje jedinstvenu priliku jer ne smijemo zaboraviti na resurse koje imamo.

Kružno gospodarstvo nije samo smanjenje otpada, već i život”, rekao je Zlatev. Složio se s njim i državni tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, koji je istaknuo kako je održivost za naše društvo iznimno bitna tema.

Vrijeme izazova
”Razdoblje iza nas puno je izazova, kao i vrijeme koje je pred nama. Uskoro ulazimo u eurozonu, a iako nas je pogodila kriza, stope rasta izvan su svih očekivanja. Sad nam dolaze još veći izazovi, ali Hrvatska se pokazala otpornom i održivom u političkom, gospodarskom i svakom drugom području.

Nastojimo štititi naše interese, a to ćemo raditi i u budućnosti. Pozivam na otvoreni dijalog kako bismo na izazove u budućnosti odgovorili u što boljem cilju hrvatskog gospodarstva”, kazao je Lucić, a pozornicu konferencije preuzeo Andrew Winston, međunarodni stručnjak za održivost, koautor knjige Net positive, osnivač i menadžer Winston Eco-Strategiesa i čovjek koji pripada grupi top 50 menadžerskih mislioca današnjice.

Izvršna direktorica “Copenhagen Institutea for Future Studies” Daria Krivonos/T.Miletić/PIXSELL

Je li profitno biti održiv, pitanje je koje stvara najviše pritisaka, pojasnio je. Ali kapitalizam kao takav, odnosno način na koji se sam posao vodi, posljednjih se godina itekako promijenio, kaže stručnjak.

”Multinacionalne kompanije, primjerice, moraju odgovarati na različita pitanja; klimatska, podržavaju li LGBT zajednice, što misle o Rusiji, o demokraciji… jer potrošače danas zanimaju te stvari. Čak 86 posto njih želi znati stavove direktora određene tvrtke o pitanjima koja ih se tiču, a ljudi također žele biti upućeni u to što se nalazi u svakom proizvodu, tko ga je napravio, pogotovo se to odnosi na mlade.

Ni manje ni više nego 90 posto generacije Z misli da tvrtke imaju obvezu riješiti okolišne i socijalne probleme, a svi bismo se trebali zapitati je li svijet bolje mjesto jer je moj posao dio njega”, rekao je Andrew Winston, ujedno i gost panela o održivim poslovnim modelima.

Na njemu se moglo čuti kako, primjerice, Fortenova grupa godišnje štedi 620 tona plastike, tako što je smanjila veličinu Jamnice.

”Kompanija je osnovana prije tri i pol godine osnovana, a održivost je postavljena kao jedan od temelja. Pokrenuli smo mnoge inicijative kako bismo doprinijeli smanjenju CO2, a od ukupne energije koju koristimo, 20 posto je iz održivih izvora.

Radimo i na otpornosti, dvije godine Covid krize iskoristili smo za stvaranje kompanije sa zdravom kapitalnom strukturom koja može odgovoriti šoku”, rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova Grupe. A kako planirati održivu budućnost”, objasnila je izvršna direktorica Copenhagen Institutea for Future Studies Daria Krivonos.

Manje otpada
”Ono što ljudi obično rade, kad razmišljaju o budućnosti, jest da se fokusiraju na to kako je sad i kako je bilo prije. Trebamo se pitati kako želimo da izgleda život našeg djeteta kad bude naše dobi, manje se fokusirati na tehnologiju – na što točno misli, D. Krivonos prikazala je ilustracijom iz 1950., koja prikazuje život u 2000. Predviđeni su svojevrsni tableti, mikrovalna pećnica, televizor s ravnim ekranom, ali i da će mama i dalje biti u kuhinji dok tata dolazi s posla, a djed nonšalantno zapaliti cigaretu u društvu unuka.

Razmišljati bismo trebali o smanjenju otpada od hrane, edukaciji o zdravlju, cirkularnom gospodarstvu”, kazala je D. Krivonos, a direktor Regeneracije Anđelko Švaljek pojasnio je što točno kružno planiranje znači u praksi.

”Proizvodi naše tvrtke isključivo su iz recikliranih materijala, a svu sirovinu sami proizvodimo. Osamsto šlepera godišnje završilo bi na deponijima da nema nas.

Andrew Winston, gost panela o održivim poslovnim modelima/T.Miletić/PIXSELL

Za proizvodnju tepiha, primjerice, koristili smo prije vunu s Novog Zelanda i iz Australije, sad koristimo lokalnu, čime smo smanjili i nepotrebne emisije brodskog transporta i izrađujemo proizvod koji ima dugi rok trajanja. Prije tjedan-dva bio sam na konferenciji u Osijeku i u tamošnjoj Vijećnici još je naš tepih postavljen 1997.”, ispričao je Švaljek.

Kako će prvi svjetski trilijunaš biti zeleni poduzetnik, pojasnio je, pak, Marc Buckley, osnivač i izvršni direktor ALOHAS Regenerative Foundationa i čovjek koji je napisao manifest UN-a o održivom razvoju. ”Održivost je profitabilna, ali ona se ne svodi na profit. Odgovornost, otpornost i regeneracija treba nam biti cilj, a svi se trebamo zapitati i WTF.

Nije ono što mislite, “What’s The Future” je pitanje”. figurativan je bio Buckley, koji se pitao i zašto ne dozvoljavamo da nam netko dođe doma i radi nered, a u redu nam je ako se zagađuje Zemlja. Kako je održiv Siemens Energy, pokazao je Dieter Vollkommer, potpredsjednik za održivost i korporativnu odgovornost te tvrtke.

Važni investitori
”Siemens Energy zapravo je startup osnovan 2020. godine, a šestina svjetske energije temelji se na našoj tehnologiji”, rekao je Vollkommer, koji je, kao bitne za održivo poslovanje, istaknuo investitore, odnosno tvrtke, ali i potrošače te vlade.

Kako investiranje u održive projekte već sad uvelike mijenja poslovanje banaka i drugih financijskih institucija”, pojasnio je Dino Novosel, direktor strategije i održivosti E.ON-a Hrvatska, a na konferenciji HGK raspravljalo se i o ciljevima EU za 2030. i 2050. te njihovim primjenama u Hrvatskoj.

Strategije energetskog razvoja ključne su u tom smislu, ali svakako je potrebna i obuhvatna strategija koja se bavi temom održivog razvoja, a zadnji takav dokument prestao je važiti 2019., zaključeno je.