Zagrebački arhitektonski ured Albatross okuplja mlade i talentirane arhitekte na projektima za brojne domaće i inozemne gradove – od osmišljavanja trgova, parkova, dijelova gradova, investicijskih zona, poslovnih HUB-ova, do transformacija nekadašnjih industrijskih i vojnih zona. Nedavno su ušli u TOP 20 od 146 timova na međunarodnom natječaju za trg Taksim u Istanbulu.

Kako objašnjava Alen Žunić, arhitekt i urbanist iz Albatrossa, za Istanbul su osmislili prostor s pročišćenim trgom što omogućava slobodna velika okupljanja, s novim sadržajima u trenutno zapuštenom parku.

Nazvali su rješenje “Parquare” (park + square) čime, tumači, trg postaje otvorena fizička platforma za socijalizaciju i prakticiranje javnog života, a predložili su i izradu digitalne aplikacije za rezervaciju dijelova parka za druženja, evente te sadnju 2000 stabala koje će saditi i birati građani čime i oni sudjeluju u rastu i razvoju prostora.

“U konačnici, žiriju je bio zanimljiv prijedlog javno-privatnog partnerstva, tj. urban managementa koji predviđa aktivaciju trga i parka kroz umjetnička djelovanja koja bi podržala viziju Istanbula kao ‘Grada umjetnosti’ okupljajući domaće i međunarodne umjetnike, kulturne organizacije, obrazovne institucije, privatni sektor i društvo” objašnjava Žunić.

Projekti za domaće gradove

Projekte rade i za domaće gradove, primjerice prije dvije godine su s grupama studenata godinu dana radili sa švicarskim ETH-om, jednom od najboljih škola arhitekture u Europi projekt za Pulu, točnije studiju preobrazbi odabranih industrijskih, brodogradilišnih, infrastrukturnih i vojnih zona u centru i na periferiji.

“Sve smo zone poput vojnog Muzila ili područja brodogradilišta projektirali kroz prenamjenu postojećih objekata, bez rušenja i velikih novih dogradnji. S američkim Columbia Universityjem prošle godine radili smo na modelima transformacije odumrlih industrijskih gradova za današnje i buduće vrijeme i potrebe, što smo testirali na primjerima naših lokaliteta poput Raše, Podlabina i Ubla.

Trenutno sudjelujem u fakultetskom timu koji po UNESCO-ovoj metodologiji izrađuje plan upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika, a na Arhitektonskom fakultetu testiramo i modele postpotresne urbane obnove Zagreba”, kaže Žunić.

Jedan od prvih projekata koji je Žunić radio i koji ga je potaknuo na integrirani pristup projektiranju gradova bio je vezan za Vukovar i veliko urbanističko rješenje njegova centra i dunavskog “waterfronta”, a objašnjava kako do svih rješenja dolaze kroz metodu projektiranja – research design.

“Naš je cilj da se inovativno propituju ustaljene hipoteze, testiraju njihove krajnosti i limiti i tek onda predlažu nova rješenja. U svakom zadatku dolazimo do specifičnog rješenja za pojedini grad, naselje ili zgradu – do unikatnog identiteta projekta za svakog investitora, u skladu s potrebama 21. stoljeća”, smatra Žunić te ističe kako su domaći gradovi ambiciozni u urbanom razvoju no muče ih problemi poput fragmentiranosti, nedostatka javnih uređenih površina i javnog zelenila, nedostaju im i šetnice, biciklističke staze, sportsko rekreativne zone ili mostovi koji bi integrirali grad.

Albatross je, kaže, fokusiran upravo na rješavanje tih tema na domaćem tržištu, pa su tako za Dubrovnik projektirali rješenje za najveći gradski park neposredno uz staru jezgru, za Koprivnicu su razradili viziju povezanih centralnih trgova, a jedan od posljednjih velikih projekata im je i sportsko-rekreativna zona u Karlovcu, gdje su ugradili velika polja solarnih panela, a projektiran i prostor staklenika koji koriste geotermalnu vodu.

U skladu s EU ciljevima

“EU fondovi su bili poticaj za prvi val novih urbanih fokusa, ali upravo će naredni ciklus biti ključan za kompletiranje slike i finalnu reurbanizacijske scenarije naših gradova. Napokon je strategija cijele EU slična i našim ciljevima i ambicijama, a gotovo 500 milijuna eura bit će rezervirano za europsku urbanu inicijativu.

Nadam se da ćemo nastaviti raditi projekte svih mjerila, a cilj je pomoći gradovima i kroz novi ciklus EU fondova zaista napraviti iskorak u procesima transformacije i urbanizacije koji će uhvatiti korak s praksama na zapadu.

Trenutno radimo jedan novi urbanističko-arhitektonski projekt u Šibeniku, dogovaramo projekte s još tri naša grada i planiramo projekt u inozemstvu kako bismo nakon Istanbula nastavili napredovati i na stranom tržištu.

Ono što će nam biti izazov od sljedeće godine su i urbanistička propitivanja situacija naših gradovi ‘nakon turizma’, nakon što, primjerice, korona pogodi grad koji je do tada jedino od toga živio.

Tu želimo uvesti inovaciju kroz povećanje konkurentnosti gradova i formiranje sadržaja koji omogućuju održivi učinak na gospodarstvo i stvaranje novih radnih mjesta, da priobalni gradovi umjesto tromjesečnih destinacija ‘hrane i sunca’ postanu održivi cjelogodišnji hotspots”, poručuje Žunić.