Naftna kompanija Ina nagrađena je nacionalnom nagradom Green Frog Award, za najbolje izvješće o održivosti u Hrvatskoj, za Godišnje izvješće Ina Grupe za 2017. godinu.

Angelika Brnada, direktorica Održivog razvoja i zaštite zdravlja sigurnosti i okoliša u Ini u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o značaju dobivene nagrade za njihovo poslovanje, izazovima s kojima se suočavaju na području održivosti i o tome što sve Ina radi na polju očuvanja okoliša. Komentirala je i ključne promjene koje su se dogodile u integriranju održivosti u poslovne procese u zadnjih pet godina te kako zaposlenici reagiraju na integriranje tih vrijednosti u poslovne procese. 

Iz vaše perspektive što je najviše zaslužno za dobivanje ove nagrade?
Ina izvještava o održivosti više od 20 godina, a aktivnosti održivog razvoja provodi još i dulje što se u konačnici direktno odražava na kvalitetu izvješća. Dakako da je i rezultat integracije načela društveno odgovornog poslovanja u svakodnevne aktivnosti kompanije pridonio ovom priznanju. 

Koji su najveći izazovi za Inu na području održivosti? 
Kako bismo ispunili značajne kriterije dugoročne održivosti kompanije i niske razine rizika za društvo i okoliš, uvidjeli smo da je potrebno osmisliti dugoročni plan za njihovo ostvarenje. Kroz Ključne ciljeve i programe održivog razvoja Ina Grupe 2020. fokus smo stavili na šest područja – zaštita okoliša, klimatske promjene, zdravlje i sigurnost, zajednice, etika i upravljanje te ljudski kapital. Akcijski planovi razvijaju se na godišnjoj bazi te se prate kvartalno, a u 2018. godini smo definirali 62 akcije održivog razvoja čija je realizacija iznosila čak 98%. 

Možete li napraviti usporedbu – kakvo je stanje s integriranjem održivosti u poslovne procese bilo prije pet godina, a kakvo je danas? Koje su ključne promjene? 
Došlo je do značajnog porasta interesa kompanija za integraciju održivosti u poslovne procese unatrag nekoliko godina, a osobito stupanjem na snagu zakona od 1. siječnja 2017. kojim se propisuju uvjeti nefinancijskog izvješćivanja za kompanije s više od 500 zaposlenika. Očito jača svijest o važnosti uloge kompanija u društvu, podržavanju osjetljivih kategorija ljudi pri zapošljavanju i slično. Investitori su sve svjesniji važnosti održivog razvoja te odluku o ulaganjima u sve većoj mjeri donose i na temelju podataka o okolišnim i društvenim utjecajima kompanija koji se prikazuju u nefinancijskim izvješćima. Zamjetan je i sve veći porast takozvanih zelenih standarda koji omogućuju da različite kompanije izvješćuju o jednakim temama na jednak način i u jednakim aspektima.

Koliko je u velikoj kompaniji poput vaše to integriranje zahtjevno i kako se nosite s problemima koji se pojave na putu? 
Upravljanje održivim razvojem u Ina Grupi provodi se na najvišoj upravljačkoj razini. Na čelnoj je poziciji Uprava, a odmah ispod nje je Savjet za održivi razvoj koji analizira podatke i informacije od vanjskih evaluacija, komunicira s dionicima, priprema izvješća i prijedloge za operativni Odbor za zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša i Upravu. Na lokalnoj razini imamo službe održivog razvoja, zaštite zdravlja i okoliša te organizacijske jedinice koje provode akcije vezane uz održivi razvoj, ali i radne grupe. Zadaća Uprave jest nadzor svih rizika i novih poslovnih mogućnosti pa tako i onih vezanih uz društveno odgovorno poslovanje na razini Ina Grupe.

Kako zaposlenici reagiraju na integriranje tih vrijednosti u poslovne procese? Uviđaju li i oni benefite? 
Kontinuirano radimo na edukaciji naših zaposlenika vezano uz održivi razvoj. Tijekom 2016. i 2017. godine odradili smo seriju edukacija za srednji menadžment na kojima je prisustvovalo 150 menadžera. Također, prošle godine lansirali smo posebni edukativni materijal za sve naše tzv. plave ovratnike, a kroz internu platformu za dijeljenje znanja Ina Akademiju redovito održavamo edukacije iz područja održivog razvoja. 

Koliko vaša kompanija radi na zaštiti i očuvanju okoliša? Koje ključne projekte možete izdvojiti?
Ina ima zakonske obveze za ulaganja za sukladnost s okolišnom dozvolom koja stalno unapređujemo. Vezano uz istraživanje i proizvodnju nafte i plina razvili smo napredni projekt utiskivanja CO2 s vodom u bušotine čime povećavamo iscrpak nafte i plina, a istodobno utiskujemo u zemlju ono što bi bilo emitirano u zrak pa tako smanjujemo i svoj ekološki otisak. Od 2014. do 2039. godine očekuje se da će se utisnuti oko 5,4 milijuna ugljičnog dioksida, CO2. Uz to, u Rafineriji nafte Rijeka u travnju 2018. godine pušten je u rad revitalizirani sustav Postrojenja za obradu otpadnih voda. Rekonstrukcija je obuhvaćala prenamjenu postojećih bazena u retenciju za prihvat oborinskih voda i povezivanje u zajednički kontrolni upravljački sustav u svrhu poboljšanja zaštite okoliša i smanjenja troškova rada. U prvom tromjesečju ove godine u rafineriji se odvijao i najveći remont u povijesti kompanije koji je, između ostalog, uključivao i rekonstrukciju dijela postrojenja zbog smanjenja utjecaja na okoliš. Nakon remonta, poslovni procesi u rafineriji će biti sigurniji, energetski učinkovitiji te će biti manje štetnih emisija. Ina je također svojim kupcima od 2018. ponudila novu 'zelenu' uslugu – prikupljanje otpadnog jestivog ulja na odabranim maloprodajnim mjestima. Prikupljeno je više od pet i pol tona otpadnog jestivog ulja koje zahvaljujući Ini nije završilo u odvodu. Svakako bih istaknula i da kompanija jednom godišnje na suradnju poziva organizacije civilnog društva, javne obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva te parkove prirode da se prijave na javni natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata u sklopu programa Zeleni pojas koji je pokrenut 2014. Prijave na ovogodišnji Zeleni pojas otvorene su do 25. svibnja na www.ina.hr/zelenipojas. Ne smijemo zaboraviti ni Inin Klub volontera broji gotovo 1400 članova i više od 240 održanih volonterskih akcija koje su uključivale pošumljavanje, čišćenje podmorja, obnovu uništenih područja, uređenje krajobraza, pomoć djeci, starijima, nemoćnima i socijalno ugroženima.