Već nešto više od tjedan dana traju prijave za Urbani razvojni fond (URF), novi financijski instrument koji je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u partnerstvu s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondovima EU ponudila jedinicama lokalne samouprave za financiranje javne infrastrukture koja uključuje komercijalne sadržaje. To znači da projekti ne samo da služe javnom interesu, već i generiraju prihode od naplate usluga.

Bolja kvaliteta života građana

URF podržava projekte koji se tiču zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije te izgradnje višenamjenskih objekata za sport, turizam, kulturu i poslovne djelatnosti, a kombinira kredite i bespovratna sredstva s kapitalnim rabatom do 50 posto glavnice po ispunjenju kriterija održivosti.

Krediti su bez naknada za obradu i rezervaciju sredstava, a rok otplate je do 15 godina, uključujući poček do 12 mjeseci. Najniži iznos kredita je 100 tisuća, a najviši 10 milijuna eura s kamatnom stopom 0 posto na sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 3,52 posto na sredstva HBOR-a.

Zainteresiranima je za plasman na raspolaganju 172 milijuna eura, od čega 50 posto iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i 50 posto iz sredstava HBOR-a. Kakvi se točno projekti mogu financirati iz URF-a za Poslovni dnevnik otkrio je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a.

“Primjerice, kroz ovaj fond možemo financirati izgradnju višenamjenskih sportskih objekata koji nude usluge poput sportskih dvorana, bazena i teretana te omogućuju organizaciju sportskih i kulturnih događanja. Osim toga, turistički objekti poput informacijskih centara, muzeja i galerija, kao i društveno-kulturne i poslovne infrastrukture, uključujući poslovne inkubatore, co-working prostore i konferencijske centre, također su prihvatljivi projekti”, kazao je Čuvalo.

Iz HBOR-a ističu da je svrha ovih projekata stvaranje održivog urbanog razvoja koji poboljšava kvalitetu života građana, potiče ekonomski rast te doprinosi zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

“Posebno je važno napomenuti da fond podržava i projekte zelene tranzicije uključujući instalaciju solarnih panela i izgradnju energetski učinkovitih zgrada. Projekti koji koriste obnovljive izvore energije i smanjuju ugljični otisak imaju prioritet. Na taj način želimo potaknuti održivi razvoj gradova i općina, što je ključno za budućnost naših zajednica.

Također, projekti koji uključuju zelene površine, parkove (perivoje) i druge prostore otvorene za javnost su visoko na listi prioriteta. Takvi projekti ne samo da doprinose zaštiti okoliša, već i poboljšavaju kvalitetu života građana, stvarajući zdravije i ugodnije okruženje za život”, naglasio je Čuvalo.

Kriteriji za otpis do polovine ukupnog iznosa kredita temelje se na tri glavne kategorije: održivost, estetika i uključivost.

“Održivi projekti mogu donijeti do 40 posto rabata, a obuhvaćaju mjere kao što su povećanje zelenih površina, smanjenje potrošnje energije i ulaganje u obnovljive izvore energije. Estetika donosi do 5 posto rabata kroz javne natječaje za idejna urbanističko-arhitektonska rješenja. Uključivost također donosi do pet posto rabata uključivanjem lokalne zajednice u proces donošenja odluka o projektima.

Čuvalo: Ključno je da projekti budu financijski održivi i da doprinose ciljevima održivog razvoja zajednice.

Strateška važnost

Primjerice, projekt može dobiti dodatnih 10 posto rabata ako više od 25 posto ukupne površine projekta čine zelene površine otvorene za javnost. Također, projekti koji smanjuju potrošnju energije za najmanje 10 posto ispod nacionalnog praga mogu dobiti do 15 posto rabata.

Estetski aspekti se vrednuju kroz organizaciju javnih natječaja za urbanističko-arhitektonska rješenja, dok se uključivost vrednuje na temelju angažmana lokalne zajednice u odlučivanju o projektu. Naš cilj je osigurati da financirani projekti budu ne samo funkcionalni, već i estetski ugodni i uključivi”, objasnio je predsjednik Uprave HBOR-a.

Idealni kandidati za prijavu i korištenje sredstava iz URF-a su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te njihova društva, ustanove, agencije i druge pravne osobe u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu Republike Hrvatske. Oni trebaju imati projekte koji se fokusiraju na razvoj javne infrastrukture obogaćene komercijalnim sadržajima, te koji potiču održivi razvoj, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Ključno je da projekti budu financijski održivi i da doprinose ciljevima održivog razvoja zajednice, ističu iz razvojne banke. Kamatna stopa za ovaj financijski instrument sastoji se iz dva dijela. “Na dio glavnice kredita koji se financira iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) primjenjuje se fiksna kamatna stopa od 0 posto godišnje. Na dio glavnice kredita koji se financira iz sredstava HBOR-a primjenjuje se kamatna stopa koja se utvrđuje tromjesečno.

Trenutno, ta kamatna stopa iznosi 3,52 posto godišnje fiksno. Ova kombinacija omogućava vrlo povoljne uvjete kreditiranja za korisnike”, naglasio je Čuvalo. Jedinice lokalne samouprave korištenjem kredita iz Urbanog razvojnog fonda ostvaruju niz prednosti HBOR-a pri čemu državna banka nije konkurencija komercijalnim, ističu iz razvojne banke.

“JLS-ovima nudimo kombinaciju kredita i bespovratnih sredstava, što može smanjiti ukupni iznos otplate kredita do 50 posto. Osim toga, ne naplaćuju se naknade za obradu kreditnog zahtjeva, rezervaciju sredstava i prijevremeni povrat kredita. HBOR se ne natječe s komercijalnim bankama, već ih dopunjuje pružanjem specifičnih financijskih instrumenata prilagođenih potrebama javnog sektora, s posebnim fokusom na projekte od strateške važnosti za regionalni razvoj i održivost “, zaključio je Čuvalo.