Pogotovo od početka ove pandemije, u turističkom sektoru puno se priča o održivosti, no tek treba zaživjeti stvarna implementacija održivih rješenja u različitim segmentima, od smještajnih kapaciteta do prometa i evenata.

Za to često nije dovoljna dobra volja, već i puno znanja i angažman stručnjaka koji mogu skratiti brojna lutanja. Grad Opatija prvi je hrvatski grad čija je Turistička zajednica nedavno pokrenula projekt ‘Opatija – Green Meeting Destination’ čiji je cilj ovaj grad usmjeriti prema statusu priznatih održivih poslovnih odredišta diljem svijeta kao što su Göteborg, Kopenhagen, Zürich, Glasgow ili Sydney.

U realizaciji projekta koji je započeo u siječnju i ima predviđeno trajanje od šest mjeseci, opatijski je TZ uspostavio suradnju s agencijom Eventful, jedinom u Hrvatskoj specijaliziranom za organizaciju te implementaciju održivih događanja.

O detaljima ovog projekta, troškovima uvođenja održivosti i brojnim benefitima koje ovakvi projekti donose razgovarali smo s Majom Bosanac, vlasnicom agencije Eventful.

Što sve obuhvaća projekt ‘Opatija – Green Meeting Destination’ i kakav je interes subjekata?
Projekt koji trenutno provodimo u suradnji s TZ Opatije sastoji se od nekoliko faza kroz koje nam je cilj postaviti Opatiju na kartu održivog kongresnog turizma. Prva faza je bila provedba radionice na kojoj smo važne dionike projekta upoznali s mogućnostima i prednostima održivosti. U drugoj fazi smo proveli anketu kako bismo utvrdili sadašnje stanje na samoj destinaciji.

Trenutno smo u trećoj fazi u kojoj formiramo savjete za prilagodbu uključenih hotelskih kuća, kongresnih lokacija i turističkih agencija, te postavljanje kriterija za budućnost za sve one koji trenutno nisu uključeni u projekt, nego se tek odluče uključiti.

Nakon što svi uključeni provedu preporuke i savjete, u završnoj fazi radit ćemo finalno ispitivanje stanja kako bismo vidjeli razliku između zatečenog i završnog stanja, te nam je u planu provesti pilot projekt u potpunosti održivog eventa koji će služiti kao primjer svim organizatorima koji odluče svoje evente organizirati u Opatiji.

Radimo i na takozvanoj Kalkulaciji ekološkog dolaska, gdje će svi turisti moći izračunati svoj utjecaj na okoliš s obzirom na to koliko su kilometara putovali te prijevozno sredstvo s kojim su došli. Na taj način će također imati mogućnost i ‘offseta’ svog negativnog utjecaja na okoliš.

Trenutno su u projekt uključene glavne hotelske kuće s kongresnom ponudom, veće lokacije na kojima postoji mogućnost organizacije evenata, te su i turističke agencije izrazile interes za prilagodbom. Bitno je i da je upravo zbog svega navedenog TZ Opatija tu u ulozi inicijatora održive promjene i prilagodbe standardima, čime je proces jednostavniji.

Opatija bi mogla postati prva kongresna destinacija u Hrvatskoj koja je održiva/Shutterstock

Opatija dobiva i neku vrstu certifikata, o kakvom se labelu radi?
Green Leaf Excellence certifikat se dodjeljuje destinacijama, lokacijama za evente, smještajnim jedinicama i eventima koji su ispunili kriterije održivosti. Kako smo još u fazi provedbe projekta, Opatija kao destinacija ide prema tom certifikatu, ali u ovom trenu još ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću reći da će ga dobiti.

To ovisi prvenstveno o rezultatima projekta. Ukoliko ispuni sve kriterije i dobije certifikat, Opatija bi postala prva kongresna destinacija u Hrvatskoj koja je održiva. Kako bi to postigla, njen hotelski smještaj, lokacije na kojima se održavaju eventi i turističke agencije okreću se održivom načinu poslovanja, što mi je zaista jako drago, pogotovo uzevši u obzir da znamo da je sama Opatija središte kongresnog turizma.

Upravo ovim potezom, TZ Opatija želi svoje lokacije učiniti održivijima, što će potaknuti i same organizatore da počnu razmišljati na malo drugačiji način i da i oni prigrle održiv način organizacije evenata, kako bi doprinijeli i samoj destinaciji na kojima održavaju svoje evente.

Trenutno pregovaramo s još nekoliko klijenata koji su voljni slijediti primjer Opatije i kojima je ovakav način djelovanja jako zanimljiv. Nadam se da ćemo u budućnosti pokrenuti i još neke destinacije za koje sam uvjerena kako imaju zaista velik potencijal za navedeno, ali se još nisu probudili iz zimskog sna i ostvarili ga.

Što sve uključuje održivi event, je li to oprema, potrošnja energije, food waist reduction…?
Održivi eventi su oni eventi kojima minimiziramo sve negativne učinke na zajednicu, okoliš i budžete, te maksimiziramo one pozitivne. Na žalost, danas ljudi misle kako je održiv event onaj na kojem nema jednokratne plastike, onaj na kojem se ne tiska ili onaj na kojem se ne baca hrana. To je jako daleko od istine.

Održivi eventi imaju devet kategorija – transport, smještaj, lokacija, catering, izložbeni prostor, materijal na eventu i njegov sustav reciklaže, komunikacija, društveni aspekt eventa i tehnologija na eventu. U nekom idealnom svijetu, sve te kategorije bi trebale biti zadovoljene kroz kriterije koji su definirani na razini Europe, neki čak i svijeta.

Danas, u Hrvatskoj imamo preko 130 kriterija kroz 9 kategorija, od kojih su neki obavezni, dok su neki opcionalni, i za njih se dobivaju dodatni bodovi. Na temelju tih dodatnih bodova, uz uvjet da su se zadovoljili svi obavezni, ocjenjuje se i je li neki event održiv.

Na koje sve detalje možemo obratiti pažnju kod održivog eventa?
Primjerice, za jednog klijenta organizirali smo event koji je u potpunosti bio održiv, tako da smo našli lokaciju koja je bila blizu javnog gradskog prijevoza, smještaj dijela sudionika, koji je ujedno bio i lokacija, zadovoljio je kriterije održivosti po upitniku koji smo im dostavili, u suradnji s cateringom zadovoljili smo uvjete održivosti i s tog segmenta.

Na kraju eventa ništa od hrane se nije bacilo. Organizirali smo i jednu wellness konferenciju, za koju je bilo i nekako logično da bude održiva. Za nju smo postavili veoma visoke standarde, sve do održivih poklona, a pazili smo i na društveni aspekt konferencije, kroz koji smo osigurali jednak broj muških i ženskih govornika, kao i uključivanje osobe s invaliditetom u program.

Može li event biti na pola održiv, promovirate li takav način poslovanja?
Kad krenemo raditi s nekim klijentom, koji nam nije došao prvenstveno s idejom organizacije održivog eventa, uvijek mu damo izbor želi li organizirati event na održiv način ili ne. Kako bi ga uopće upoznali s izborom, uvijek mu damo neke primjere koji se lako mogu primijeniti na njegovom eventu, kao što i istaknemo benefite koji se time postižu.

Također, kako postoji devet kategorija održivih evenata, one su razvrstane u tri manje skupine pa na taj način pristupamo i klijentima. Naše razmišljanje je da ako ovaj event klijent učini malo održivijim od prošlog, jer se odlučio ispuniti kriterije prve skupine koja se sastoji od tri kategorije, već je korak bliže pozitivnom doprinosu minimizacije negativnih učinaka i maksimizacije onih pozitivnih.

Upravo iz tog razloga, imamo i dvije vrste certifikata za koje se organizatori mogu prijaviti ukoliko se odluče organizirati održiv event. Prva vrsta odnosi se na cjelokupno organiziran održiv event, dok se druga vrsta odnosi na zadovoljenu jednu od tri skupine održivih evenata.

Bitno nam je potaknuti organizatore i klijente da se potrude početi razmišljati na ovaj način, te ih upravo iz tog razloga ne želimo ‘kažnjavati’ ukoliko su krenuli malim koracima. Ne zaboravimo, malim koracima postižemo velike stvari.

Je li priprema održivih evenata skuplja varijanta, ili je to predrasuda?
Organizacija održivih evenata nije skuplja varijanta organizacije evenata – iako svi tako misle, i možda je to jedan od razloga zašto se neki klijenti teško u početku odluče na upravo takav način organizacije svojih evenata.

Bez obzira na predrasude, već smo navikli da svoje klijente primarno educiramo po pitanju održivih evenata, tako da oni vrlo brzo shvate kako bez nekog dodatnog troška zapravo generiraju benefite za zajednicu, okoliš, svoj budžet, a u konačnici i za svoju reputaciju, što im je zapravo i najvažnije.

Jesu li organizatori evenata u Hrvatskoj svjesni ovih tema? Trebaju li edukaciju, gdje ju mogu pronaći?
Na žalost, bojim se da još nisu. Ne mogu odrediti je li to zato što je održivost i dalje novi trend, ili se ipak radi o tome da većina organizatora smatra da im ne trebaju nova znanja, sve dok ima mjesta na tržištu za ona stara. No, nećemo moći žmiriti pred trendovima i odbijati nova znanja i iskustva samo zato što nas je strah novih stvari.

Na svojim edukacijama uvijek volim reći kako bi se ljudi sami trebali pokrenuti, prije nego li ih tržište na to prisili. U trenutku kad ih tržište natjera, na žalost, već će biti prekasno. Tad će klijenti tražiti održivo, organizator će imati samo jednu šansu da kaže ne znam jer će izgubiti vjernog klijenta.

Imamo i opasnost da će organizatori tvrditi da znaju organizirati takav tip eventa, te klijentima nuditi rješenja koja neće biti zadovoljavajuće, na štetu cijele niše.

Eventful se s tim bori upravo kroz edukacije. Trenutno nudimo više vrsta edukacija razne tematike koje se kreću od poludnevnih i dnevnih, pa do edukacija upravo na temu održivih evenata koje su višednevne. Trenutno radimo i na programu edukacija koje bi se mogle upisati i u radnu knjižicu, koje će biti u trajanju od 120 sati, tako da zaista svatko može odabrati za sebe onu vrstu edukacije koja mu najviše odgovara.