U razdoblju od 2004., kad se počeo provoditi program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja, pa do kraja 2016., Ministarstvo hrvatskih branitelja utrošilo je 83,1 milijun kuna na potpore braniteljskih zadruga. Potporu za početak rada zadruge dobilo je 475 zadruga branitelja, a dodijeljeno je i dodatnih 158 potpora za projekte zadruga, doznajemo u Ministarstvu. Tim su programom socijalno uključene 4353 osobe iz ciljne skupine u koju, uz same veterane, spadaju i djeca smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja, kao članovi braniteljskih zadruga-korisnica potpore.  

Najveći dio braniteljskih zadruga – korisnica potpora Ministarstva, njih 56 posto, pretežno se bavi poljoprivredom, dok se turizmom i ugostiteljstvom bavi njih 12 posto. Slijede pčelarstvo, ribarstvo, prerađivačka djelatnost i građevinarstvo. "Prema podacima kojima raspolažemo, od ukupno 475 braniteljskih zadruga koje su ostvarile potporu Ministarstva, njih 286 i dalje aktivno djeluje i više godina nakon prestanka korištenja potpore te je uskladilo svoje poslovanje s izmjenama i dopunama važećih propisa koji reguliraju zadruge, što ukazuje na održivost u više od 60 posto braniteljskih zadruga-korisnica potpore. Provedbom mjera potpore tim zadrugama, hrvatskim braniteljima pruža se mogućnost uključivanja u društvo, participiranja u društvenoj zajednici, iskazivanja vlastitih potencijala i radnih sposobnosti, a indirektno i njihova ekonomska integracija", napominju u Ministarstvu.

Prema podatcima iz evidencije zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, do 8. rujna 2017. u Hrvatskoj je registrirano ukupno 1182 zadruga, od čega 400 u nazivu sadrži konkretnu oznaku 'braniteljska zadruga' ili 'zadruga branitelja', no to nije konačni broj. Dodatno treba uzeti u obzir i one zadruge koje po udjelu članova s utvrđenim statusom branitelja iz Domovinskog rata ili djeteta smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog branitelja jesu braniteljske, iako to nisu istaknule u svojem nazivu, pa se procjenjuje da ih je približno 505. Ministarstvo pruža potporu takvim zadrugama i kroz razne oblike suradnje s drugim institucijama, primjerice kroz suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Fond i Ministarstvo su 2014. po prvi puta raspisali zajednički natječaj za financiranje projekata zadruga hrvatskih branitelja u području zaštite okoliš, a kojim se dodjeljuje 200.000 kuna po projektu zadruge, pri čemu Fond sufinancira 40 posto iznosa, a Ministarstvo 60 posto iznosa uz uvjet da zadruga zaposli nezaposlenog hrvatskog branitelja ili dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Temeljem zajedničkih natječaja dosad su financirana ukupno 32 projekta zadruga hrvatskih branitelja u području zaštite okoliša, u iznosu od 3,6 milijuna kuna, na kojima je zaposleno isto toliko osoba iz ciljne skupine. Također, ministarstvo provodi projekt Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata koji je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1,8 milijuna kuna te usmjeren na unaprjeđenje vještina i razine informiranosti o društvenom poduzetništvu radi lakšeg pristupa zapošljavanju i većoj socijalnoj uključenosti hrvatskih branitelja i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji.

Osim novčanim potporama, Ministarstvo i na druge načine potiče i promiče rad zadruga hrvatskih branitelja, pa tako organizira sajmove zadruga hrvatskih branitelja, najčešće vezano uz obilježavanje obljetnica događanja iz Domovinskog rata. Tamo se braniteljske zadruge predstavljaju svojim proizvodima, uslugama i projektima, a tijekom 2017. takvi su sajmovi organizirani u Zagrebu, Krapini, Osijeku, Kninu i Slunju.

Također, Ministarstvo organizira i tematske okrugle stolove i konvencije o aktualnim temama iz područja zadružnog poduzetništva i djelovanja braniteljskih zadruga, a u svrhu nadograđivanja podrške hrvatskim braniteljima-zadrugarima. Ove su godine organizirana tri okrugla stola (u Splitu, Krapini i Osijeku), te Konvencija zadruga hrvatskih branitelja u Slavonskom Brodu. Inače, projekt braniteljskog zadrugarstva najviše je zaživio na području Splitsko-dalmatinske županije, zatim Osječko-baranjske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije. Po pitanju strukture geografskih područja RH najviše braniteljskih zadruga djeluje na području južne Hrvatske, potom istočne Hrvatske, središnje Hrvatske, sjeverne Hrvatske, a najmanje ih je u zapadnoj Hrvatskoj.

Ministarstvo svake godine temeljem javnog poziva bira Referalne centre za zadruge hrvatskih branitelja koji zadrugama na terenu pružaju praktičnu i iskustvenu pomoć, s obzirom da su i sami braniteljske zadruge koje imaju iskustva u djelovanju u zadružnom sustavu. Referalni centri pomažu Ministarstvu u provedbi mjera namijenjenih zadrugama, te prilikom organiziranja aktivnosti vezanih uz predstavljanje rada braniteljskih zadruga kao što su okrugli stolovi ili prigodna predstavljanja zadruga u sklopu obilježavanja važnih obljetnica. Uvažavajući geografsku rasprostranjenost braniteljskih zadruga te aktivnosti Ministarstva koje se odnose na zadruge, utvrđena je potreba za postojanjem tri referalna centra. Referalni centri za zadruge hrvatskih branitelja trenutno su Pčelarsko braniteljska zadruga Tompojevci, Proizvodno uslužna zadruga Modro zelena te Braniteljsko socijalno-radna zadruga Dalmatia ruralis.

Zadruge i branitelji

• 1182 zadruga u Hrvatskoj (podaci do 8.9.2017.), od toga 505 braniteljskih
• 475 braniteljskih zadruga dobilo je potporu za početak rada
• 286 zadruga djeluje i više godina nakon prestanka korištenja potpore
• 4353 osobe su socijalno uključene tim programom
• 83,1 milijun kuna utrošeno je na potpore braniteljskih zadruga, od 2004.
• 56 posto braniteljskih zadruga-korisnica potpora Ministarstva bavi se poljoprivredom