Europsku uniju, osim zdravstvene trese i ekonomska kriza, a njezine najmoćnije članice teške optužbe o manjku solidarnosti prema ostalima. Je li EU zakasnila s odgovorom na korona krizu? Na koliko novca Hrvatska može računati kao država izvan eurozone zone?

O tome što će paneuropski garantni fond težak 25 milijardi eura donijeti domaćim poduzetnicima i tko će preuzeti rizik, kao i odluci da s dodatnih 63 milijuna eura financira Pelješki most za Poslovni dnevnik ekskluzivno govori potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco.

U Europi se žestoko raspravlja o manjku solidarnosti, primjerice u Italiji se otvoreno govori da ih je EU ostavila na cjedilu. Članice su duboko podijeljene oko pitanja korona obveznica, treba li ih Europa? Bi li one bile primjer istinske solidarnosti?

Pandemija Covida 19 događaj je bez presedana. U par mjeseci otkako je pogodio Europu koronavirus ugrozio je našu svakodnevicu i postao prijetnja kakvu nismo vidjeli generacijama. Europa mora pružiti adekvatan odgovor na taj izazov. Kao građani nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, dnevno smo izloženi tragičnim statistikama i užasnim vijestima koje je ponekad teško shvatiti. Italija je bila među prvim zemljama u Europi koje je virus teško pogodio, a građani i tamošnje gospodarstvo i dalje pate. No, Italija nije izolirani slučaj, šok je simetričan i nažalost slične situacije moguće je vidjeti širom Unije. Članstvo u EU povećava mogućnosti koje imamo na raspolaganju za izlazak iz krize. EU vrlo dobro razumije potrebu za pravovremenim i odlučnim  odgovorima na zahtjeve članica, u tom odgovoru postoji prostora za razne poteze i EU tu pokazuje fleksibilnost. Dobra vijest je da Unija nije napustila svoje građane. Ponuđeni su paketi mjera koji se odnose na sve ključne aspekte pandemije – od potpore građanima, biznisima do istraživanja lijekova i cjepiva. U okviru tih napora EIB nastavlja s investicijama u unapređivanje bolničkih kapaciteta i opskrbu medicinskom opremom. EU je paketima mjera dodatno ojačala arsenal monetarne politike. Predloženim mjerama moći će se mobilizirati više od 500 milijardi eura što je samo prvi korak u zajedničkom pokušaju da odgovorimo na izazove podrškom za očuvanje radnih mjesta, malih i srednjih tvrtki te podrškom inicijativama vlada članica. U okviru te inicijative EIB grupa danas je spremna mobilizirati više od 200 milijardi eura za europsku ekonomiju. Usporedbe radi, to je iznos koji mi u normalnim okolnostima uložimo kroz tri godine. Sve mjere donesene su brzo pod iznimnim pritiskom da se zaštite europski građani to je više nego jasan znak snage odgovora ujedinjene Europe. Istovremeno bih želio naglasiti da očekujemo da ćemo uskoro biti u mogućnosti ojačati naš odgovor i ponuditi nova rješenja.

Možete li objasniti EIB-ove instrumente, konkretno 25 milijardi eura vrijedan paneuropski garantni fond koji će omogućiti EIB grupi da poveća svoju podršku kompanijama u 27 članica za dodatnih 200 milijardi eura?

Naš prvi korak bio je donošenje paketa za brzo reagiranje u EU vrijedan 40 milijardi eura. Kako smo i tada bili svjesni da to neće biti dovoljno predložili smo proširenje paketa i osnivanje garantnog fonda. Taj fond formirao bi se donacijama članica, a ostavljena je mogućnost da se uključe i druge institucije EU. Fond će djelovati kao zaštitni štit za europske tvrtke, kao i one najviše pogođene javne i poslovne subjekte. Na provedbi tog fonda EIB i EIF će surađivati s lokalnim financijskim institucijama i nacionalnim promocijskim bankama. Cilj je osnažiti potporu malim i srednjim poduzećima, tvrtkama srednje veličine te korporacijama u realnom sektoru. Uz multiplikator od osam, fond planira mobilizirati do 200 milijardi eura, no konačna brojka može biti manja ili veća, ovisno o uvjetima na tržištu.

Što je s rizikom?

Rizik koji članice preuzimaju ulaganjem ograničen je samo na iznos njihovog doprinosa jamstvenom fondu na agregatnoj razini, a ne pokriva ‘defaulte’ samo u jednoj zemlji. Udruživanjem kreditnog rizika u paneuropsku diverzificiranu dimenziju fond će značajno smanjiti troškove i rizike. Što se tiče vrste financijskih proizvoda koje ćemo nuditi preko fonda mogu spomenuti neke: ABS, jamstvene i kontra-jamstvene instrumente nacionalnim promotivnim te komercijalnim bankama za potporu lokalnom gospodarstvu. Podrška MSP-u, srednje kapitaliziranim poduzećima te brzo rastućim tvrtkama, uključujući i tvrtke iz farmaceutskog sektora bit će omogućena i kroz venture dug te fondove venture kapitala. Jedna od prednosti Fonda što ga EIB formira je u strukturi jer je ekonomski učinkovito oruđe budući da objedinjuje kreditni rizik u državama članicama smanjujući na taj način prosječni trošak garancije u cjelini. No, COVID 19 garancijski fond i hitne mjere su dio naših aktivnosti. Paralelno, EIB grupa koristi već instrumente koje nam je na raspolaganje omogućila suradnja s Europskom komisijom, ponajprije Fondom za financiranje istraživanja zaraznih bolesti koji djeluje u okviru InnovFin-a. Tim  mehanizmima kanimo financirati one projekte koji rade na rješenjima za zaustavljanje širenja koronavirusa, pronalasku lijeka i razvoju cjepiva. To je nešto od čega bi koristi moglo imati cijelo čovječanstvo. EIB grupa također će omogućiti i hitno financiranje zdravstvene infrastrukture i nabavu opreme za zdravstveni sektor, za što ćemo koristiti postojeće mehanizme ili preusmjeravanje neiskorištenih sredstva. Radi se o iznosu od oko 5 milijardi eura.

Koliko radnih mjesta i tvrtki može biti spašeno instrumentima EIB-a?

Još je uvijek prerano za reći. To će ovisiti o brojnim, zasad nepoznatim, faktorima, svakamo među prvima trajanju pandemije. Paketi podrške koje ćemo pružiti dizajnirani su da u obzir uzmu što je više moguće faktora. Oni su fleksibilni i podesivi da se mogu prilagoditi potrebama tržišta u pojedinim članicama. Jasno je da će se potrebe Hrvatske razlikovati od potreba španjolskog ili poljskog gospodarstva. Mi gradimo sustav potpore koji to apsolutno uzima u obzir. Već sada vidite da je glavna briga EU, nacionalnih vlada pa samim time i nas u EIB-u očuvanje života i zdravlja ljudi, zaštita radnih mjesta te realnog sektora, posebice malih i srednjih poduzeća. To je dobra indikacija smjera u kojem se Europa kreće.

Na koji bi iznos potpore mogla računati Hrvatska?

Garancijski fond EIB-a predviđen je da pomogne članicama koje imaju manje fiskalnog prostora od ostalih da uspješno odgovore na krizu. Jasno je da će svaka država članica, uključujući i Hrvatsku, imati više koristi od fonda i omogućiti sebi više investicija od onoga što će u njega uložiti zahvaljujući mehanizmu podjele rizika i udruživanja resursa. To je jedna od onih situacija u kojoj se članstvo u EU pokazuje izvrsnom dugoročnom strateškom odlukom i drago mi je da i Hrvatska može imati koristi od odluke da postane dio Unije. U ovoj fazi rano je reći koji će se spektar proizvoda biti na raspolaganju Hrvatskoj ili na koji će se način sredstva raspoređivati regionalno jer će to ovisiti o tržišnim uvjetima i lokalnim inicijativama. Da osigura najefikasniji set mjera EIB grupa je u kontaktu s našim partnerima i tvrtkama u Hrvatskoj. Glavni nam je cilj kroz dijalog identificirati mehanizme s najviše smisla, paket podrške izrađen po mjeri hrvatskog gospodarstva od kojih ekonomija može imati najviše koristi. Surađivat ćemo i s equity fondovima i drugim sudionicima na tržištu, kao i stručnjacima nacionalnih institucija, uključujući središnje banke. To će biti i slučaj u Hrvatskoj; već imamo odličnu suradnju s HBOR-om i Hrvatskom narodnom bankom na temelju koje se unaprijed veselimo toj suradnji.

Što je sve na raspolaganju od instrumenata Hrvatskoj?

U ovom trenutku znamo da će EIB grupa Hrvatskoj staviti na raspolaganje i niz proizvoda koje već imamo u svojoj ponudi (garancije, ABS, zajmovi, kapital) koji će gospodarstvu biti dostupni putem lokalnih banaka ili nacionalnih promotivnih institucija. Hrvatske banke su nam važan partner jer su u izravnom kontaktu s tvrtkama i mogu efikasno financirati realni sektor. Podrška iz EIB grupe omogućit će im da to čine bez ugrožavanja vlastite financijske stabilnosti. EIB grupa može ponuditi i kontra-garancije nacionalnim garancijskim fondovima koje su uspostavile vlade i s njima podijeliti rizik i povećati njihovu efikasnost. Konačno, EIB-ov garancijski fond napravljen kao podesiv pa će se njegova veličina i uporaba moći prilagođavati. Da bi zemlja efikasno mogla funkcionirati u redovnim i izvanrednim okolnostima, poput pandemije, važna je i kvaliteta infrastrukture. U tom smislu želim podvući još jednom naše višegodišnju suradnju s hrvatskim partnerima na razvoju i poboljšanju infrastrukture u zemlji. EIB je financirala razvoj i unapređenje željezničke mreže HŽ. Pomogli smo i uvođenje održivijih metoda proizvodnje toplinske i električne energije s HEP-om u sklopu projekta EL TO Zagreb. Nedavno smo pomogli i izgradnju nove bolnice za Majku i dijete u okviru KBC Rijeka. No, s velikim zadovoljstvom vas mogu obavijestiti da je banka odobrila 63 milijuna eura za sufinanciranje mosta Pelješac udružujući snage s EK. Na taj način poboljšat će se veza između Dubrovačko-neretvanske županije i ostatka Hrvatske. To je od posebnog značaja s obzirom na pandemiju u kojoj je presudno da se pravovremeno djeluje i osigura brz i efikasan transport ljudi i roba.

EIB je naveo da će svaka članica ima koristi od EIB-ovog rejtinga AAA. Možete li procijeniti konačni trošak zajmova za lokalne tvrtke (pod uvjetom da su oni bili zdrave i prije krize)?

Većina vlada već je ponudila mjere koje variraju u snazi i opsegu. No, tu postoje i važne vanjske okolnosti koje ove sheme neće nužno uzeti u obzir, a gdje EIB može pomoći. Gospodarska aktivnost svake članice u ovisi o aktivnosti, ali i financijskom zdravlju, drugih članica. Ako je jedna neproporcionalno ugrožena, to lako može imati efekte za mnoge druge. Zato je ključno nadograditi nacionalne garancijske pakete na razini EU. To će omogućiti članicama koristi od najvišeg rejtinga EIB grupe. Prednost diverzifikacije kroz udruživanje rizika među članicama dodatno će umanjiti troškove programa. Financiranje će se također olakšati koristeći već postojeće kanale distribucije koje ima EIB grupa ima u svim zemljama EU. Pobrinut ćemo se za naše postojeće klijente u Hrvatskoj da kroz ova izazovna vremena prođu što lakše. Ovde prije svega mislimo na one sektore za koje se predviđa da će trpjeti najviše od pandemije, uključujući, ali ne ograničavajući se samo na, transport, proizvodnju i usluge. Ekonomsko usporavanje moglo bi dovesti smanjenja potreba za energijom što će utjecati i na energetski sektor. EIB grupa je već je u kontaktu s mnogim portfeljnim partnerima o dodatnoj podršci koja će im trebati za prolazak kroz ovu ekonomsku krizu. Svakog klijenta promatrat ćemo kao pojedinačno i biti fleksibilni da učinimo sve što možemo da im pomognemo da prežive. Ove bi mjere mogle uključivati ‘standstill’ i odgodu za određene operacije, ovisno o okolnostima.

Ekonomski šok nakon virusa zadesit će svih 27 članova, ali asimetrično; neki su u potpunom lockdown-u, poput Hrvatske te ujedno ograničeni time da nisu članice eurozone i bez pristupa svim instrumentima (ECB i ESM). Kako komentirate učinkovitost odgovora za te zemlje?

Članice Europske unije su i zemlje koje nisu članice eurozone, no to ne predstavlja nikakvu predrasudu. EIB je ponudila odgovor namijenjen Europskoj uniji, jedan zaista paneuropski odgovor koji geografski ne diskriminira nijednu članicu.

Što je zemljama u neposrednom susjedstvu koje su također pogođene pandemijom?

Za Hrvatsku će biti zanimljivo što će EIB na raspolaganje staviti i 5,2 milijarde eura za potporu državama izvan EU-a što je dio inicijative „Team Europe“ EK-a. Dio tih sredstava pružit će potporu ekonomskom oporavku vašeg neposrednog susjedstva na Zapadnom Balkanu, za zdravstvenu infrastrukturu i SME sektor. Hrvatska ima značajne gospodarske veze sa zemljama zapadnog Balkana što bitno doprinosi gospodarstvu.  Jedan bi od efekata naše podrške Zapadnom Balkanu bio bi brži oporavak tih ekonomskih veza i posljedično brži oporavak Hrvatske.