Saborski Odbor za Ustav odlučio je u srijedu od Ustavnog suda zatražiti očitovanje o ustavnosti referendumskog pitanja o zabrani koncesioniranja autocesta.

Odbor je prijedlog utvrdio jednoglasno, a na sjednici nije bilo zastupnika oporbenih stranaka.

Apsolutna zabrana koncesija

Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) uvodno je ustvrdio da bi potvrdan odgovor na predloženo referendumsko pitanje značio apsolutnu zabranu koncesija, ne samo na autocestama, nego na svim javnim cestama, dakle na ukupno više od 27.000 kilometara izgrađenih autocesta, te državnih i županijskih cesta.

Riječ je, kaže Grbin, o potpunoj zabrani davanja koncesija za izgradnju i održavanje cesta, ali i za pružanje javnih usluga poput oglašavanja, ugostiteljstva, trgovine, benzinskih crpki i sl.

"Dvojbeno je je li takvo isključivanje niza djelatnosti s tržišta racionalno, odnosno ekonomski opravdano", rekao je Grbin koji je uvjeren da bi takva referendumska odluka značila kršenje niza obveza koje je Hrvatska preuzela kao članica EU-a, pa bi posljedica toga mogla biti blokada novca iz europskih fondova.

Upozorio je također da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita koju će teško biti ispoštovati ako država bude morala plaćati jamstva za kredite kojima je financirana izgradnja autocesta.

"Ne možemo od EU tražiti da sufinancira Pelješki most, a pri tome ne poštivati europske propise", kazao je Grbin podsjetivši da do 2017. na naplatu dolazi 16 milijardi kuna HAC-ovih kreditnih obveza.

Manipulacija javnošću

Njegov stranački kolega Ivo Jelušić prozvao je sindikate i udruge koje su inicirale referendum za manipuliranje javnošću.

"Kampanja za prikupljanje potpisa govorila je kako bi zbog monetizacije država mogla izgubiti 80 milijardi kuna, s kojima bi mogla izgraditi 40.000 škola i vrtića. Ako će država to izgubiti, ja sam prvi za referendum, ali to nije istina. To je manipulacija građanima", ustvrdio je Jelušić.

Dragan Zelić iz GONG-a Vladi zamjera što je u monetiziranje autocesta krenula bez ikakvih konzultacija s javnošću. Uvjeren je kako do zahtjeva za raspisivanjem referenduma ne bi došlo da je Vlada sve odradila transparentnije, "a ne iza zatvorenih vrata".

Odbacio je Grbinovo tumačenje da referendumsko pitanje zabranjuje koncesioniranje svih javnih usluga na izgrađenim cestama. Tvrdi kako se zabranjuju isključivo koncesije za građenje i upravljanje, ne i za ostale javne usluge.

S njime se složio vanjski član Odbora Nenad Zakošek koji je primjetio da Vlada nije dobro iskomunicirala cijelu priču, te zaključio da bi "socijaldemokratske Vlade trebale znati komunicirati s javnošću".

Milorad Pupovac (SDSS) suglasan je da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti, no razumije inicijativu koja je, kaže, s obzirom na loše primjere dosadašnjih privatizacija željela zaštititi Hrvatsku kao subjekta u tržišnoj utakmici i građane kao korisnike autocesta.

Na sjednici su bili i predstavnici referendumske inicijative, kojima Grbin ni ovoga puta nije dopustio da sudjeluju u raspravi.

Odbor zlonamjerno tumači inicijativu

Sindikalac Mijat Stanić nakon sjednice je izrazio zadovoljstvo što je Odbor odlučio konzultirati Ustavni sud, no uvjeren je da referendumsku inicijativu Odbor tumači zlonamjerno.

"Tražimo ograničavanje davanja izgrađenih javnih cesta u koncesiju, a u 75. članku smo rekli što je dopušteno koncesionirati – to su neizgrađene javne ceste, a dopušteno ih je onda i gospodarski iskorištavati nakon građenja, što znači da ne stoji činjenica na kojoj Odbor temelji svoju odluku", rekao je Stanić.

U odluci je cijeli niz političkih razloga koji nisu meritum, a nije istinita ni teza o manipulaciji jer smo tvrdili da gubimo mogućnost zarade 80 milijardi kuna. Naš izračun se temelji na objavljenim parametrima iz ministarstva, oni nisu nikada napravili nikakav obračun i javnost ne zna koliko će netko zaraditi, kaže je Stanić.

Pravnom savjetniku inicijative Enesu Ćerimagiću je žao što se nisu mogli obratiti Odboru kako bi objasnili što točno stoji u njihovu referendumskom pitanju.

"U Hrvatskoj postoje tri vrste koncesija – za javne usluge, za javne radove i za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra. Koncesijom za javne usluge izgrađene autoceste daju se na upravljanje privatnom investitoru. Koncesijom za javne radove daje se investitoru na upravljanje autocesta koju je izgradio, a kad povrati svoju investiciju, vraća je državi. Koncesija za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra daje se za autoceste, ugibališta i sve gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na autocestama. Mi predlažemo samo zabranu koncesija za javne usluge", kaže Ćerimagić.

Ističe kako u Zakonu o cestama, čiju izmjenu inicijativa predlaže, eksplicite stoji što se smatra koncesijama na autocestama. "Koncesijama se smatraju koncesije za javne radove te ostale koncesije. Tu ne treba vjerovati ni Odboru niti inicijativi, Ustavni sud će donijeti svoje mišljenje o tome", poručio je Ćerimagić.

Iako Odbor Ustavnom sudu sugerira da prije donošenja odluke konzultira Sud EU-a, što bi proceduru odgodilo na više od godinu dana, Ćerimagić je uvjeren da se to neće dogoditi jer je Ustavni sud sposoban samostalno zaključiti je li inicijativa u skladu s europskim pravom.