Saborski odbor za financije i državni proračun ovog četvrtka će se putem elektroničke sjednice očitovati o prijedlogu imenovanja novog viceguvernera Hrvatske narodne banke zaduženog za superviziju banaka.

To je mjesto ostalo upražnjeno nakon što je Martina Drvar, koja je taj posao obnašala protekle tri godine, na polovici mandata podnijela ostavku odlučivši iskoristiti opciju povratka u Europsku središnju banku, gdje je radila uoči imenovanja za viceguvernericu HNB-a.

Iako službenih potvrda i dalje nema, gotovo sigurnim smatra se da će za superviziju banaka u vodstvu HNB-a odskora ponovno biti zadužen Damir Odak, ekonomist koji je nakon dugogodišnjeg upravljačkog iskustva u bankarstvu sredinom 2012. prešao na centralnobankarsku, regulatornu stranu. Istekom šestogodišnjeg viceguvernerskog mandata u srpnju 2018. otišao je iz središnje banke.

No, činjenica da je nakon izbijanja pandemije lani tri mjeseca bio angažiran na mjestu savjetnika guvernera dovoljno govori o povjerenju koje uživa kod guvernera Borisa Vujčića. Odaku je, pak, supervizija i u protekle tri godine bila u fokusu, ali na ponešto drugačiji način. Prošle godine objavio je knjigu o političkoj ekonomiji supervizije banaka (A Political Economy of Banking Supervision: Missing a Chance).

Iako se pri izboru viceguvernerskog tima ponešto pita i politiku, upućeni promatrači drže da u tom pogledu danas ipak vlada veće suglasje i razumijevanje (čemu zacijelo pridonosi i projekt euro) pa se računa i da oko imenovanja ne bi trebalo biti neizvjesnosti.

Na tom tragu je i jučerašnje uvodno izlaganje Odaka na panelu pod nazivom Pogled u budućnost hrvatskog bankarstva na konferenciji Hanza medie posvećenoj bankarskom sustavu. “U buduće izazove naš bankarski sustav ulazi vrlo stabilan i to je vrlo bitno.

S druge strane, budući da ćemo se u potpunosti integrirati u sustav koji uređuje ESB, neki rizici iz europskih bankarskih sustava prelit će se i u naš”, rekao je napominjući i kako svjetski bankarski sustav, nakon što se snažno razvijao do 2009., nakon svjetske financijske krize “ide u rikverc”.

Bankarstvo u budućnosti ponajprije čekaju kontrola troškova, upravljanje rizicima i automatizacija.

“Moramo voditi računa o otvorenoj mogućnosti prekogranične integracije banaka, a znamo da je kod nas 90 posto aktive sustava pod kontrolom stranih banaka.

Tu je i dalje otvoreno pitanje vlasničkih preslagivanja, velike europske banke još nisu odlučile na kojim tržištima žele biti prisutne, a na kojima ne žele”, smatra bivši, a izgledno i budući viceguverner HNB-a, uvjeren da će naš financijski sustav i dalje ostati bankocentričan.