Vlasnici tvrtki u predstečajnim nagodbama nisu spremni na drastične odluke, ne žele prepustiti upravljanje iako su njihove loše odluke dovele tvrtke do ruba, a banke i vjerovnici imaju slabi utjecaj, sukus je problema restrukturiranja o čemu se raspravljalo na okruglom stolu Banka magazina pod nazivom Banke i korporativno restrukturiranje.

Izravan utjecaj na brzinu restrukturiranja ima kvalitetna regulativa, upozorio je viceguverner HNB-a Damir Odak. "Banke dopuštaju nekim tvrtkama da se prave da su žive iako su mrtvaci, tolerira se evazivno ponašanje. Postrožavanje pravila potaknulo bi financijsko restrukturiranje financijski slabih tvrtki", rekao je Odak. Vrijeme je, kaže, da se banke priznaju problem i u svojim knjigama.

Žestoka diskusija

Priznavanje problema u knjigama znači povećavanje rezervacija na teret dobiti što je HNB najavio prije nekoliko mjeseci, a na što su bankari burno reagirali. Da dogovora i dalje nema posvjedočila je žestoka diskusija između Odaka i Velimira Šonje iz Arhivanalitike koji redovno analizira bankarske teme za Udrugu banaka. Šonje smatra da sve ovisi o tržištu, "ali postoji rizik da bi dodatne rezervacije utjecale na ponašanje banaka i spremnost na kreditiranje, kamatne stope i uvjete kreditiranja".

Odak se s time ne slaže argumentirajući da "dodatne rezervacije ne bi utjecale na ponašanje banaka i uvjete kreditiranja, no da bi utjecale na spremnost banaka da rješavaju problem loših kredita. Spremnost banaka da odobravaju kredite ovisi o kvaliteti portfelja i o očekivanjima". Inače, postrožavanje regulative još nema definitivni datum, a sve je realnije da neće zaživjeti prije kraja ove godine.

"Tvrtke koje ulaze s velikim dubiozama u predstečajne nagodbe potrebna je velika spremnost na drastične odluke vlasnika. Dosad to nismo imali prilike vidjeti, a utjecaj vjerovnika je ograničen i tako se vrtimo u krug je sve ovisi o volji jedne osobe koja je vlasnik, a najčešće i menadžer", istaknula je članica Uprave Raiffeisen banke Vesna Ciganek Vuković. Unatoč tome, kaže, nepopravljivi je optimist. "Vjerujem u svijetlu budućnost, samo je pitanje kada će se ona dogoditi.

Volja za kreditiranje

Banke imaju volje kreditirati, no tvrtke moraju imati kapacitet za otplatu danas i u budućnosti, zato ne iznimno bitno da se odluke donose brzo", rekla je Ciganek.

"Razina loših kredita u CEE regiji nije jednaka, veća je na jugu uključujući i Hrvatsku, a i daljeće rasti u budućnosti zbog razine gospodarske aktivnosti. Za smanjivanje loših kredita potreban je angažman svih strana, banaka, regulatora i gospodarstva", rekao je Slaven Đurić iz Deloittea. Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je tema o lošim kreditima posljedica bezidejnosti banaka u posljednjih 20 godina.