Dok 'dvorske igre' tresu vrh Ministarstva financija, u Katančićevoj neki poslovi ipak idu svojim tokom. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, prošli su tjedan već imenovani financijski savjetnici za novi izlazak države na na eur(op)skom tržište obveznica.

Među investicijskim bankama koje su se odazvale pozivu za aranžiranje zaduženja ciljana iznosa milijardu eura (što nije nužno i konačna veličina izdanja) posao je na kraju povjeren dvama već 'kućnim' aranžerima hrvatskih izdanja – Deutsche Banku i JP Morganu, te dvama novim – francuskom Societe Generaleu i talijanskoj grupi Intesa, odnosno njezinoj Banca IMI. Sve, dakle, upućuje da bi se transakcija trebala odraditi kako je i prvotno bilo predviđeno. Dakle, potkraj ovog ili početkom idućeg mjeseca, unatoč tome što Ministarstvo financija trenutno nije pritisnuto žurbom i prvu polovicu godine u pogledu potreba financiranja navodno ima pokriveno. U naletu eksponiranosti zamjenik ministra financija Boris Lalovac ovih je dana, doduše, vezano uz novo državno zaduženje prodajom obveznica rekao kako odluka o tome još nije donesena.

To, kaže, ovisi o dinamici prebacivanja dijela mirovinske štednje iz drugog u prvi stup pa bi se zaduženje zapravo moglo prebaciti i u drugi dio godine. Međutim, čini se da je njegova izjava više stvar opreza i diskrecije koju poslovično prate pripreme operacija zaduživanja. Jer, oko dinamike prijenosa nešto manje od tri milijarde kuna mirovinske štednje nema dvojbi. S mirovinskim je fondovima već utanačeno da će za ovu godinu predviđeni iznos proračunu posve iskrcati do 30. lipnja. To će, naravno,  blagotvorno djelovati na likvidnost državne blagajne, pa je izbor tajminga izdanja novih euroobveznica uvelike stvar trenutnih povoljnih uvjeta na financijskim tržištima, zbog čega i mnoge druge zemlje ubrzanim tempom ispunjavaju svoje planove financiranja. Hrvatska se za takvu strategiju odlučila i lani, kad je potkraj godine za ovu osigurala velik iznos predfinanciranja (izdanjem 1,75 milijardi dolara obveznica).

Uz to, prilikom refinanciranja 650 milijuna eura domaćeg obvezničkog duga Ministarstvo financija u veljači se odlučilo za pola milijarde eura veći iznos novog izdanja. Doda li se tome povećanje stanja kratkoročnog duga po trezorskim zapisima, proizlazi da su dobar dio ovogodišnjeg plana financiranja u Katančićevoj već odradili. Zasad je nepoznanica kako će se tehnički rješavati velike ovogodišnje potrebe refinanciranja dugova Hrvatskih autocesta. Naime, zaduživanje proračuna izravno ne bi trebalo imati veze s HAC-om (on ide zasebno), ali ipak ostaje mogućnost da zbog tehničkih razloga povezanih s Bruxellesom HAC možda i ne uspije pravovremeno osigurati svoje potrebe. Kako god bilo, prilikom rebalansa proračuna za ovu je godinu računom financiranja predviđeno 36,5 milijardi kuna primitaka slijedom zaduženja (20 milijardi kroz obveznice, 12  kroz zajmove te 1,7 kroz trezorske zapise) i prihoda od privatizacije (2 milijarde kuna).

Za otplate dugova ove godine ukupno ide 25,5 mlrd., no iznos neto financiranja veći je od same razlike primitaka i izdataka, a razlog tome su razlike u stanju depozita. U ovogodišnjem računu financiranja, naime, predviđene su i 6,2 mlrd. kuna koje će se prenijeti u 2015. jer već 5. siječnja treba isplatiti 750 mil. eura postojećeg duga koji stiže na naplatu. Hoće li se država već u skoroj rundi izdanja obveznica pobrinuti za tu obvezu, stvar je procjene isplati li joj se plaćati nekoliko mjeseci kamate (i) na taj iznos koji neće odmah iskoristiti, odnosno bi li u slučaju pogoršanja uvjeta zaduživanja na inotržištima potkraj godine, na primjer, ceh ispao i veći. Traženi prinosi potkraj godine teško da će biti niži, iako zbog pet godina izbivanja s tržišta eurskog duga Hrvatska zapravo i nema čvrst orijentir za zaduženje u eurima na 7-8 godina, što se čini najlogičnijim rokom obveznica. No, prinos bi prema trenutnim premijama rizika na npr. 7 godina mogao biti ispod 5%, odnosno oko 4,5 %.       

Otkud 20 mlrd. kuna razlike

Rast javnog duga vs. deficit

U nedavnom Izvješću o prekomjernom deficitu mnogima je za oko zapela činjenica da je dug opće države u 2013. porastao za čak 36,5 mlrd. (od čega središnje države za 35,8), dok je lanjski deficit iznosio 16,2 milijarde. Dio razlike od ukupno čak 20,2 milijarde objašnjiv je zaduživanjem za potrebe predfinanciranja dijela obveza države iz 2014. No, kako je i pored toga razlika značajna, od Državnog zavoda za statistiku zatražili smo objašnjenje što je sve i koliko pridonijelo rastu lanjskog javnog duga za 20,3 mlrd. kuna više od zabilježenog deficita. Evo i odgovora: 
16,8 mlrd. kuna povećanje neto stjecanja financijske imovine (od toga 13,1 mlrd  porast valute i depozita opće države);
3 mlrd. kuna porast neto transakcija u ostalim obvezama
1,5 mlrd. kuna tečajne prilagodbe duga nominiranog u inozemnoj valuti
1,2 mlrd. kuna prilagodba za iznos izdavanja vrijednosnica ispod nominalne cijene 
-2,1 mlrd. kuna negativne statističke diskrepancije