Brojni stručni uzvanici okupili su se na konferenciji “Zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije” u sklopu cjelogodišnjeg projekta Poslovnog dnevnika Zeleno gospodarstvo.

“Punih 12 godina Poslovni dnevnik organizira energetske konferencije, a ovo je već treća godina našeg projekta Zeleno gospodarstvo kojeg ne čini samo konferencija, nego i video prilozi, prilozi u tiskanom izdanju i specijali na našim web stranicama”, istaknuo je u uvodnom obraćanju Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Potom je prezentaciju o trenutačnoj poziciji Hrvatske kada je u pitanju zelena tranzicija održao Julije Domac, ravnatelj REGEA-e (Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske), naglasivši u prezentaciji da kao zemlja moramo biti još hrabriji i ambiciozniji u zelenoj transformaciji. Stopa energetske ovisnosti Europske unije 2020. godine bila je 57,5 posto, što ravnatelj ocjenjuje lošim.

Nedostaje sustavni rad

“Kad smo tako jako energetski ovisni, onda se i puno jače bavimo geopolitičkim zbivanjima. No pitam se je li normalno da europski vođe na summitima tako grozničavo gledaju što će biti na američkim izborima. Ne bi to bilo tako da smo energetski samodostatni”, komentirao je Domac.

Prema posljednjim podacima resornog ministarstva, megavati sunčanih elektrana su se povećali, no Domac ističe da je to i dalje vrlo malo u usporedbi s drugim europskim zemljama. O izazovima s kojima se susreću oni koji ulažu u zeleno u RH bilo je riječi na prvom panelu.

Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska, naglasila je da je procvat investicija u obnovljive izvore energije u našoj zemlji izostao, a glavni problem, ističe, leži u tome što nemamo sustavni rad niti strateško planiranje u sektoru, pa brojni strani investitori zbog sporosti i nejasnoća u administraciji odustaju od Hrvatske.

Kao jedan od važnih energenata u energetskoj tranziciji Europe, a i Hrvatske, ističe se vodik. Projektom Dolina vodika Sjeverni Jadran, u kojem uz Hrvatsku sudjeluju Slovenija i Italija, cilj je godišnje proizvoditi 5000 tona vodika iz obnovljivih izvora te implementirati njegovu upotrebu u više sektora, prije svega u industriji i prometu. Za razliku od drugih obnovljivih energenata upravo bi vodik mogao biti Hrvatska prilika, smatra Igor Grozdanić, neovisni stručnjak iz Turbomehanike.

“Upravo bi u vodiku mogli uhvatiti vlak i biti predvodnik u regiji jer od svih obnovljivih energenata i tehnologija u vodiku najmanje kasnimo za Europom. Prilika se otvara jer imamo potrošače u industriji te potrebu za dekarbonizacijom u prometu”, Grozdanićeva je poruka s panela na kojem se raspravljalo o tome je li upotreba vodika “pred vratima” ili je u pitanju tek daleka budućnost.

Ipak, razvoj i primjena ovog energenta još je u povojima, iako mu Europa u svim svojim strategijama, a i kroz Zeleni plan, daje veliku važnost. Za Hrvatsku će od iznimne važnosti biti spomenuti projekt Dolina vodika koji se iz programa Obzor financira s 25 milijuna eura, a trajat će do 2030. godine.

Ina najveći potrošač vodika

Ana Odak, članica Uprave Gitone Kvarner i predsjednica MARINN klastera koji okuplja tvrtke, znanstvene i istraživačke institucije te NGO-e – neki od njih već sudjeluju u projektu Dolina vodika – kaže da se u sklopu tog projekta očekuju privatna ulaganja viša od 200 milijuna eura. Sam Gitone Kvarner također razvija projekt u sklopu Doline vodika. Riječ je o prvom putničkom brodu na vodik koji će ploviti Jadranskim morem.

Sudionici panela Poslovnog dnevnika naveli su da bi općenito zeleni vodik kao energent trebao biti namijenjen velikim vozilima, poput brodova te kamiona, ali i industriji.

“Transport će biti inicijalno tržište i tu vidimo značajan tržišni interes”, kaže Dalibor Sokolović, direktor Novih i održivih biznisa iz Ine.

Naveo je i da se značajne količine vodika već koriste u industriji, pa i u Ini koja je njegov najveći potrošač. No, riječ je o sivom vodiku koji se proizvodi iz prirodnog plina te je intencija zamijeniti ga zelenim, odnosno onim iz obnovljivih izvora energije.