Premda je sada popularno govoriti o franšizama, za Hrvatsku one nisu otkriće jer ta priča kod nas traje već gotovo 60 godina!

Prve franšize pojavile su se u Hrvatskoj još za vrijeme bivše države, kada je bila predvodnik u tom modelu, a prvi brendovi koji su ‘pokucali’ na vrata bile su kreditne kartice Diners i American Express. Idući ulazak uslijedio je 1980-ih u hotelskom sektoru, Holiday Inn i Inter Continental, te u F&B (hrana i piće) s punionicom Coca-Cole, a i Varteks preuzima franšizu za proizvodnju Levi’sa.

Moda kao predvodnik

S padom Berlinskog zida intenzivira se broj franšiza od mode i ulaska modnih brendova Benettona i Sisleya, a polovicom 1990-ih ulazi i dugo iščekivani McDonald’s, koji uvodi i novi koncept poslovanja i edukaciju o franšizama.

No, kako to već u poslovanju biva, neki su brendovi uhvatili korijena, a neki su u međuvremenu i napustili Hrvatsku, a prema podacima Hrvatske udruge franšiznog poslovanja (FIP), njih je gotovo 50, i to globalno poznatih poput Marks and Spencer, Sephora, Dr. Vinyl, Southern Fried Chicken, Vapiano i Hooters, Bata, Chicco, kao i Subway, Costa Coffee…

Muzej iluzija se od 2015. kada je otvoren prvijenac u Zagrebu već proširio na četiri kontinenta/P. Macek/PIXSELL

Kad je o hrvatskim tvrtkama riječ, prvi pokušaj izlaska u franšizno poslovanje pokušala je krajem 80-ih zagrebačka tekstilna industrija Nada Dimić sa svojim brendom Envi, no taj pothvat nije završio uspjehom. Malo nakon toga iskorak s franšizama poduzima dubrovački Atlas te potom i Kraš.

Taj je zagrebački konditor u međuvremenu također na listi onih koji su prestali s franšizama, a od domaćih franšiznih brendova na njoj su još i HG Spot, X nation, Image Haddad, Morning Glory, bio&bio, Elektromaterijal, Diona, Magma/Turbolimač, te Rubelj. Ukupno su se po FIP-ovoj evidenciji, s tržišta povukla 34 hrvatska brenda.

Posljednjih godina franšizno poslovanje među domaćim je poduzetnicima sve je popularniji model, a pogotovo zamah dobiva tijekom pandemije koronavirusa. Trenutno je, prema podacima najnovijeg godišnjeg franšiznog izvještaja FIP-a Croatia Franchise Report 2023., ukupno 248 franšiznih brendova na 4 tisuće lokacija, sa zaposlenih 12 tisuća radnika, odnosno 4,4 po lokaciji.

Moda je, gleda li se ukupnu franšiznu ‘populaciju’ u Hrvatskoj, uvjerljivo glavni segment poslovanja po broju lokacija. Gotovo polovica aktivnih franšiznih sustava pripada raznim modnim markama, točnije 43 posto, a slijede F&B sektor s udjelom od 12 posto i edukacija s 8 posto, sektor prijevoza, uključujući taksi i rent-a-car, čine 6 posto, te wellness, ljepota i zdravstvo 5 posto. Moda je inače i na globalnoj razini predvodnik u franšiznom biznisu, a usluge i maloprodaja imaju podjednak odnos u strukturi brendova. Ono po čemu je do sada Hrvatska značajno kaskala udio je domaćih franšiznih brendova.

Kukec: Trend ubrzanog rasta domaćih brendova ukazuje na snažan razvoj lokalnog poduzetništva i inovativnosti u franšiznom sektoru.

Domaće franšize

U zemljama EU prevladavaju domaći brendovi, u pojedinim zemljama poput Italije, Njemačke i Španjolske prelazi 80, pa i 90 posto, a u Hrvatskoj je taj udjel trenutno 29 posto. Od 248 franšiznih brendova njih je 70 domaćih. No, i taj pomak dogodio se u posljednje tri godine i prema riječima predsjednice FIP-a Ljiljane Kukec, tempo rasta broja domaćih franšiza u Hrvatskoj premašuje tempo rasta uvoznih franšiza.

“Iako je uvoz franšiza i dalje prisutan, trenutno se čini da ne prati isti tempo rasta kao domaće franšize. To ne umanjuje važnost dolaska međunarodnih brendova poput Pizza Huta, koji su poznati po svojoj kvaliteti i globalnoj prepoznatljivosti.

Dolazak takvih svjetski poznatih franšiznih mreža u Hrvatsku može biti pozitivan signal za domaće tržište, pokazujući da je Hrvatska atraktivna destinacija za velike međunarodne brendove”, ističe Ljiljana Kukec, napominjući da trend ubrzanog rasta domaćih brendova ukazuje na snažan razvoj lokalnog poduzetništva i inovativnosti u franšiznom sektoru.

Ono što FIP još više ohrabruje je očekivanje nastavka tog rasta, jer iz njihovog iskustva u pripremi i savjetovanju poduzetnika, jest da će broj domaćih franšiza do kraja ove godine biti obogaćen s još najmanje 15-ak novih brendova.

Najveći među domaćim franšizama uvjerljivo je osječki Tinker Labs, koji je, nakon povratka iz SAD-a i vlastitog iskustva u franšizi za jednu školu engleskog jezika, pokrenuo Alan Orlić 2016., osmislivši poseban program za edukaciju djece.

U tako kratkom roku, Tinker Labs prvi je među domaćim brendovima probio magičnu granicu od 100 franšiza. Eksplozija se dogodila u kratkom roku, od čega polovica na domaćem, a polovica na tržištu susjednih zemalja, Mađarske, Srbije, BiH i Crne Gore, a Alan Orlić već najavljuje da u ovoj godini kreću sa širenjem izvan regije, i to ne samo unutar EU.

Priprema prilagodbu Tinker Labsovog sustava na zemlje poput Kanade i SAD-a i kreće u potragu za partnere na tim dalekim tržištima. Impresivan je i proboj Muzeja iluzija, koji se od 2015. kada je otvoren prvijenac u Zagrebu već proširio na četiri kontinenta, kao i Surf’n’Friesa, riječki fast food lanac, čiji je vlasnik Andrija Čolak početak godine započeo poslovima na tržištu Saudijske Arabije, a sada planira još širenje na Kuvajt, te dodatno na domaćem i američkom tržištu.

Među liderima su i Carwiz, jedna od mlađih hrvatskih franšiza, osnovana 2018., u sektoru najma automobila, a mrežu je proširio i na Australiju, Južnoafričku Republiku, Čile i Meksiko te Fast Review, inače osnovan 2021., koji je sa svojom platformom za recenzije i ocjene usluga već uspio ‘izvesti’ franšize u Golf regiju, sjevernoeuropske zemlje, na azijsko i američko tržište.

Vlasnik Petar Aračić najavljuje u 2024. nastavak širenja, ali i prodaju udjela u poduzeću, kako bi dodatno ojačao za daljnji rast. Među jače brendove ubraja se još i Cammeo taxi, a zanimljivo je i da u strukturi domaćih franšiznih brendova mode praktički nema.

Surf’n’Fries, riječki fast food lanac, čiji je vlasnik Andrija Čolak početkom godine ušao na tržište Saudijske Arabije, a planira i širenje na Kuvajt/G. Kovačić/PIXSELL

Turizam, hrana i piće

Prema podacima FIS-a, u Hrvatskoj na prvom mjestu dominira sektor hrane i pića, zajedno s turizmom, a slijede edukacija i zabava, koji također pokazuju snažan potencijal za rast.

“Smatram da će upravo ovi sektori nastaviti biti predvodnici u daljnjem razvoju hrvatskog franšiznog tržišta”, ističe predsjednica FIP-a.

Koga od hrvatskih poduzetnika, pak, najviše privlači franšizni model poslovanja? Prije svega, kaže Ljiljana Kukec, to su mlađi poduzetnici, kojima je takav model poslovanja često privlačniji i pristupačniji u usporedbi sa starijim generacijama. Njihova sklonost prema franšizama odražava dijelom i veću otvorenost mladih prema prema novim poslovnim modelima i inovacijama. Što se tiče rodne raspodjele, ona varira ovisno o specifičnoj industriji.

“U sektorima poput hrane i pića, prijevoza, dostave, crpki i informacijskih tehnologija (IT), primjetan je veći udio muških poduzetnika, koji su ujedno većinom mlađi. S druge strane, u ‘wellness’ sektoru i oblastima vezanim uz edukaciju, zapaža se veća prisutnost ženskih poduzetnika”, kaže predsjednica FIP-a, podsjećajući da franšizno poslovanje nudi širok spektar mogućnosti i pružaju priliku za pokretanje vlastitog posla uz veću sigurnost i manji rizik, zahvaljujući dokazanom poslovnom modelu i podršci davatelja franšize, ali je i odličan kanal za širenje i internacionalizaciju za etablirane poduzetnike koji traže stabilnost i lokalnu ekspertizu u razvijanju svog poslovanja.

Talijanski uzor

Činjenica da se domaće franšize počinju snažnije razvijati i rasti posebno je važan znak jer to može imati višestruke pozitivne učinke na ukupno gospodarstvo. Osim stvaranja novih poslovnih prilika i radnih mjesta, (a procjene su da se na jedno radno mjesto u franšiznom poslovanju otvara još jedno kod dobavljača), one također doprinose promociji hrvatskih proizvoda i usluga, jačanju nacionalnog identiteta i gospodarske neovisnosti.

Na upit kako je Italija postala rekorder po udjelu domaćih franšiznih brendova, s čak 96 postotnim udjelom, Ljiljana Kukec objašnjava kako je Italija započela svoj put u svijetu franšiza još krajem 1960-ih, a jači zamah je doživjela osnivanjem nacionalne franšizne udruge, 1971. Jedan od osnivača inače bila je dobro poznata robna kuća Standa.

Taj rani početak dao je Italiji i značajnu prednost od više od dva i pol desetljeća u odnosu na Hrvatsku, ali i mnoge druge europske zemlje osim Francuske, Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Jedan od presudnih faktora za rast domaćih franšiza u Italiji svakako je svijest talijanskih poduzetnika o snazi nacionalnog brenda “Made in Italy”.

“Ovaj koncept nije samo marketinški alat; on predstavlja kvalitetu, tradiciju i inovativnost koju kupci širom svijeta cijene. Takav snažan nacionalni brending olakšao je talijanskim franšizama da steknu povjerenje i prepoznatljivost, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu”, ističe Ljiljana Kukec, te zaključuje kako talijansko i iskustvo drugih razvijenih europskih zemalja predstavlja jasnu poruku da imamo znatan prostor za napredak.

Spomenute brojke o rezultatima pokazuju da su hrvatski poduzetnici ipak inovativniji i smioniji ući i na svjetsku scenu. Mladi poduzetnici, inovacije i tehnološki napredak daju energiju i Hrvatsku čine dodatno atraktivnijom i prepoznatljivijom, pa je ovaj model poduzetništva, koji u Hrvatskoj zapravo tek doživljava uspon, dobar temelj za daljnji razvoj.