Blagi rast industrijske proizvodnje u EU od 1,2% u svibnju u odnosu na prethodni mjesec, dok je rast na godišnjoj razini iznosio 2,4% (podaci Eurostata), strukturno je rezultat proizvodnje između ostalog i trajnih proizvoda za široku potrošnju (rasli 2%). Najveći rast na mjesečnoj razini ostvarila je Litva (11,6%), te Švedska (3,4%) i Irska (3,2%), dok izrazitiji pad bilježe Danska (2,8%) i Portugal (2%). U Hrvatskoj je proizvodnja u svibnju porasla za 1,8% u odnosu na travanj, kad je pala za 0,9%, no glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić navodi da je za RH bitno da je od rujna 2014. do travnja ove godine svega 7 puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje.

“Na takva, većinom pozitivna ostvarenja, povoljno su utjecala kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje”, kaže Savić. Razlike u trendovima kretanja na međumjesečnoj razini po njemu proizlaze prvenstveno zbog travanjskog pada u proizvodnji više značajnih djelatnosti, ponajviše pada proizvodnje električne energije. “U svibnju je kod pojedinih djelatnosti također zabilježen pad u odnosu na prethodni mjesec, ali je on supstituiran povećanjem proizvodnje u drugim djelatnostima”.