Radnik koji lani nije primio sve plaće trebao bi platiti porez na dohodak koji nije ostvario! Umjesto poslodavca, doznajemo, obveznikom uplate poreza na dohodak proglašeni su radnici, što znači da je potencijalnom riziku izloženo njih oko tri tisuće, i to zato što Porezna uprava pri utvrđivanju godišnje porezne obveze za 2017. u obzir uzima obračun kao da je dohodak ostvaren, što je prema mišljenju stručnjaka nezakonito. Riječ je o krupnoj ‘grešci u koracima’, koja zahtijeva žurni ispravak, pa ostaje vidjeti što će poduzeti administracija kojoj je na čelu novi ravnatelj PU Božidar Kutleša. Rigidni porezni zaokret čini se da je posljedica neprihvatljivih promjena u tehnici obračuna, s time da su na udaru čak i radnici propalih tvrtki.
Tako se doznaje da bivšim radnicima splitskog Konstruktora (krajem 2017. otvoren je stečaj), iako im niz plaća nije bio isplaćen, pristižu porezna rješenja s obvezom uplate poreza na dohodak, u iznosima koji variraju od nekoliko stotina kuna naviše. Tehniku obračuna, pravila unosa za poslodavca pa onda i srž nove problematike, u očekivanju poteza Porezne uprave, pojašnjava stručnjakinja Lucija Turković-Jarža iz RRiF-a navodeći pritom dvije situacije.
Prva je kad poslodavac zbog poteškoća u poslovanju ne može isplatiti plaće jer je tada u obvezi obračunati doprinose iz i na plaće, te porez na dohodak i prirez koji su dospjeli na naplatu najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Obračunane doprinose i porez na dohodak iskazuje na obrascu JOPPD, i to na stranici B podatke o obračunanim doprinosima i poreza sa sljedećim šiframa: pod oznakom 6.1. upisuje 0001, a pod oznakom 6.2. – 0041, i zatim u za to predviđenim stupcima i podatke o bruto plaći te obveznim doprinosima i porezu na dohodak. Ali, neto plaću ne iskazuje jer nije isplaćena, “jer se može isplatiti tek kad zadužene doprinose, porez na dohodak i prirez i uplati”. S druge strane, ako poslodavac naknadno plati porez na dohodak tada može isplatiti neto plaću, za to se ispostavlja novi obrazac JOPPD, u kojem se unosom pod šifrom 0051 označava da je platio porez, te se uz svotu uplaćenog poreza upisuje šifra načina isplate plaće te svota neto plaće koju isplaćuje.
Za navedeno postoje šifre, koje su stvar puke tehnike, ali ukazuju i na samu bit stvari da, kako navodi naša sugovornica, Porezna uprava ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak na temelju podataka o obračunanom porezu (šifra 0041), već samo ako je dostavljen i obrazac JOPPD o plaćenom porezu (šifra 0051). Razlog? Zato što je obveznik uplate poreza u ime radnika, prema Zakonu o porezu na dohodak, poslodavac a ne radnik. “U slučaju da poslodavac nije platio porez na dohodak u 2017. u cijelosti ili djelomično, tada nije isplatio niti neto plaće. U takvim slučajevima smatramo da Porezna nije mogla sastaviti konačni obračun poreza na dohodak na temelju obračunanog poreza prema obrascima JOPPD u kojima je iskazan samo obračun poreza (oznaka 0041) jer porez nije plaćen i radnik nije dobio neto plaću”, kaže Turković-Jarža dodajući da je u godišnjem obračunu poreza na dohodak Porezna uprava iskazala ukupnu godišnju svotu bruto plaća koje je radnik ostvario te obračunani porez i prirez, a budući da taj porez i prerez nije plaćen ili djelomično plaćen razlikom neuplaćenog poreza tereti radnika. “Napominjemo da je porez na dohodak i prirez obveza radnika, ali je prema članku 24.stavak 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 115/16) obveznik uplate poslodavac.
Prema tome ovakva rješenja nisu u skladu s navedenom odredbom što znači da se za neuplaćeni porez ne može teretiti radnik tim više što mu nije isplaćena ni neto plaća. Proteklih godina su takva rješenja bila blokirana za slanje radnicima sve dok poslodavac ne uplati porez. Smatramo da to treba učiniti i sada”, zaključuje ona. Za sve radnike koji su potencijalno na ‘meti’, blokada poreznih rješenja se smatra konstruktivnim rješenjem. U slučaju stečajnih dužnika za to isto ne bi trebalo biti nikakvih prepreka, a dokaz je Konstruktorov stečaj u kojem je Poreznoj upravi u cijelosti priznata prijavljena tražbinu s osnove doprinosa, poreza i prireza u kojoj su sadržani i porezi i prirezi za 2017. Tako u 1. višem isplatnom redu radnici i država ukupno potražuju oko 190 mil. kn, i prilikom dioba vjerovnicima tražbina države namirivat će se s radničkim tražbinama. No, ako navedeno rješenje izostane, moguće je da će se Porezna uprava na dva načina naplatiti – i od radnika po poreznim rješenjima i kao vjerovnik u stečajnom postupku.
To pak nije sve kad je riječ o relaciji radnika Konstruktora i Porezne uprave: kako su 2016. podnosili zahtjeve za prisilnu naplatu neisplaćenih plaća putem Fine, i stoga su uspjeli naplatiti dvije – tri, a neki i više neisplaćenih plaća još iz 2012. pa nadalje, radnici su morali po privremenim poreznim rješenjima za 2016. u pravilu vratiti dio poreza. Razlog? Podigao im se platni razred za neisplaćene plaće, a iste nisu tretirane kao isplata po sudskoj presudi/nagodbi, iako se radilo o plaćama iz 2012. koje su obuhvaćene predstečajnom nagodbom). Dakle, porez se platio dva puta (jednom prilikom isplate tih plaća putem Fine i drugi put temeljem poreznih rješenja. Iznosi koje su radnici morali uplatiti su varirali, ovisno o broju isplaćenih plaća i eventualnim poreznim olakšicama istih, ali u pravilu je najniži iznos bio u visini jedne minimalne plaće dok je većina uplatila 5-6 tisuća kuna, pa čak i više – do 10 tisuća kuna, što je za sve uistinu bio veliki udarac, ne samo financijski nego i psihološki.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Bolesno. Državni represivni aparat nije normalan.
Uključite se u raspravu