Plasmani poduzećima nastavili su uzlazni trend krajem prošle godine; u prosincu su na mjesečnoj rasli 2,5 posto, a na godišnjoj razini 5,3 posto dosegnuvši 86,3 milijarde kuna.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) ilustriraju da je rast uglavnom posljedica povećanja kunskog iznosa deviznih kredita čiji je udio u korporativnim kreditima dosegnuo 63 posto, napominju analitičari Raiffeisen banke.

Budući da je kuna oslabjela prema euru, povećan je iznos preračunatih deviznih kredita u domaću valutu. Pogled na strukturu otkriva nastavak rasta udjela plasmana s najduljim rokom dospijeća.

Krajem prošle godine 63,2 posto svih zaduženja imalo dospijeća dulja od pet godina, slijede srednjoročna dospijeća od 1 do 5 godina (takvih je nešto više od petine kredita). Na rok kraći od godinu dana odnosilo se tek 15,7 posto plasmana.

Osvrćući se na drugi, jesenski val širenja Covida-19 uz nova ograničenja za kretanje i poslovanje, iz RBA ističu da veća neizvjesnost oko trajanja i vrsta mjera mijenja potražnju za korporativnim kreditiranjem.

“Zbog odgode investicija, poduzetnici smanjuju potražnju za novim kreditima i povećavaju rezerve likvidnosti. Povećana je potražnja poduzeća za ugovaranje moratorija, te restrukturiranje i produženje roka otplate kredita”, navode iz RBA.

Dok su početkom krize tvrtke gomilavale likvidnost, kasnije je financiranje obrtnog kapitala odražavalo sniženu gospodarsku aktivnost pa su na kraju 2020. depoziti tvrtki premašili neto zaduženja.

“Na početku 2021. očekujemo postupni rast optimizma među poduzetnicima, potaknut početkom kampanje cijepljenja stanovništva i izgledima za normalizaciju dolaska turista u ljetnoj sezoni. U prvom tromjesečju bi poduzetnici još mogli oklijevati s investicijama pa jači rast potražnje za investicijskim kreditima očekujemo u drugom tromjesečju”, kažu analitičari Raiffeisena.