U vrijeme kad je Kukuriku koalicija pripremala zakonsku podlogu za uvođenje 12-postotnog poreza na dohodak od kamata na štednju, godišnji se fiskalni efekt te porezne novine procjenjivao na oko 300 milijuna kuna.

Otkako se početkom prošle godine krenulo s primjenom oporezivanja primitaka po osnovi kamata na štednju (oročenu, rentnu, po viđenju) država je ubrala blizu pola milijarde kuna, što je više-manje na tragu očekivanih efekata. Prema podacima Porezne uprave, naime, do kraja srpnja ove godine naplaćeno ga je više od 455 milijuna. Rječnikom kakav se rado koristi u predizbornim kampanjama, dosadašnji bi se proračunski utržak mogao oslikati, primjerice, kao iznos dostatan za izgradnju 50-ak dječjih vrtića ili 20-ak škola.

U svakom slučaju, radi se o nemalom izvoru prihoda. Usporedbe radi, na dividende koje se isplaćuju preko Središnjeg klirinško-depozitarnog društva lani je plaćeno 13,2 milijuna kuna poreza na dohodak po osnovi dividende, dok je u prvoj polovici ove godine obračunato 30,9 milijuna tog poreza.

Kao što je štednja raspoređena jako neravnomjerno, tako i u porezu kamate najviše participiraju najimućniji, zbog čega je bivši ministar financija Boris Lalovac svojedobno rado isticao kako samo 50 tisuća građana drži čak 75 milijardi kuna štednje. Tadašnja je Vlada isticala i da je stopa oporezivanja kamata od 12 posto jedna od nižih u Europskoj uniji. No, nitko od ozbiljnijih stranaka u borbi za birače uoči skorih izbora nije se odlučio igrati na kartu većeg oporezivanja (dohodaka od) kapitala. Svi su uronjeni u planove rasterećenja, s tim da se pritom nerijetko prešućuju manje ugodne varijable proračunskih jednadžbi.

Je li tristotinjak milijuna kuna ujedno i pouzdan godišnji potencijal poreza na dohodak od kamata, pitanje je na koje odgovor baš i nije tako jednoznačan. Za početak, spektar rokova oročenja je jako širok, a na dinamiku naplate tog poreza bitno utječe to što se on obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom isplate ili pripisa kamate (kao porez po odbitku). 

Tako je u prva tri mjeseca prošle godine Porezna uprava evidentirala manje od 25 milijuna kuna tog poreza, a do kraja 2015. ga se nakupilo 232,7 milijuna. Već u sedam mjeseci ove godine proračun je od njega utržio gotovo koliko i cijele prošle godine. Do kraja srpnja naplaćeno ga je 222,7 milijuna, pri čemu zbog načina obračuna daleko najviše na samom početku godine, tj. u siječnju, kad ga se slilo čak 64 milijuna.

Kako bilo, zasad se kroz porezne brojke teško razabire utjecaj tržišnih kretanja koja mahom ne idu u prilog većoj izdašnosti poreza na kamate. Prosječne kamatne stope na štednju i dalje imaju silazni trend, a dijelom i zato u novije je vrijeme uočljivo skraćivanje prosječne ročnosti depozita sektora stanovništva, što znači i u prosjeku niže kamatne stope. Osim toga, porast potrošačkog pouzdanja dio štednje ipak skreće u potrošnju, a polako raste i broj štediša koji traže alternativu u aktivnijim oblicima ulaganja viškova novca. Prema podacima središnje banke, kunski izvori fizičkih osoba sredinom godine su iznosili 46,6 milijardi, odnosno 1,4 milijarde više nego početkom godine, dok su eurski u kunskoj protuvrijednosti pali (u dobroj mjeri, doduše, to je rezultat promjene tečaja) sa 128,5 na 124 milijarde. Istodobno, troškovi izvora u bankama vezani uz depozite građana, odnosno fizičkih osoba u posljednjih nekoliko godina uporno padaju. U prvoj polovici ove godine banke su na račun financiranja od fizičkih osoba imale trošak izvora nešto veći od 1,3 milijarde kuna, u istom razdoblju lani njihovi su ih računi i depoziti (premda manji) stajali blizu 1,8 milijardi, a još preklani su u pola godine bili gotovo 2,1 milijardu kuna.

Razdoblje niskih kamata s vremenom bi se vjerojatno bolje razaznavala i u proračunskom utršku poreza na primitke od kamata. Ipak, čini se da zoni kamata, kao i dividenda ili drugih oblika dohodaka od kapitala u dogledno vrijeme ne prijeti širenje poreznih škara. Istodobno, prilično je jasno i da je povećanje iznosa neoporezivog dohotka, širenja poreznih razreda i/li snižavanje najviše stope poreza na dohodak teško izvedivo na način kako se to predizborno predstavlja, bez zakidanja na rashodima. Prostor za porezna rasterećenja zasad se uglavnom objašnjava prilično uopćenim riječima, poput “širenja porezne osnovice”. Dio te priče je i HDZ-ov koncept tzv. sintetičkog dohotka, odnosno uključivanja svih dohodaka i izračuna stope prema ukupno zarađenom dohotku. Kako se neslužbeno čuje, zasad su u tom smislu kandidati za “sintetički pristup” razne kategorije tzv. drugog dohotka, autorski honorari, naknade za članstva u nadzornim odborima i skupštinama, dodatni izvori zarada sudaca…