Deviznom intervencijom, drugom u mjesec dana, središnja banka povukla je iz financijskog sustava 1,09 milijardi kuna. Prodajom 144 milijuna eura domaćim bankama zaustavljeno je klizanje kune i tečaj stabiliziran na prosječnih 7,567153 kuna za euro.

Deprecijacijski pritisci nastavak su višemjesečnog trenda pojačane potražnje za eurima, no pripremi građana za skoro uvođenje zajedničke valute u posljednje vrijeme pridružila se i nervoza zbog rata u Ukrajini.

Analitičari Raiffeisena ističu da je povećana potražnja za eurima na domaćem tržištu od strane korporativnog sektora gurnula tečaj prema razinama od 7,580 kuna za euro.

Relativno mali iznosi
“Posljedično i očekivano, uslijedila je intervencija HNB-a. Nakon toga je tečaj eura pao je razine od oko 7,570 gdje je nastavljeno trgovanje do zatvaranja tržišta”, kažu u RBA. Iza povećanog apetita za eurima opća je nervoza zbog rata čime se ponovno potvrđuje poznati ‘modus operandi’. Kad dođe kriza, štednja redovno bježi iz kuna u eure.

“Posljednjih mjeseci primjećujemo rast tečaja zbog nervoze, no utjecaj na promete na deviznom tržištu je vrlo blago što vidimo po relativno malim iznosima na deviznim intervencijama”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Ističe da je trend rasta tečaja, odnosno slabljenja nacionalnih valuta, primjetan u zemljama istočne Europe koja se pericipira osjetljivijom zbog rata zbog čega posljedično rastu i ‘spreadovi’ na državni dug. “Kod nas nema fundamentalnih razloga za pritiske na tečaj”, kaže Šošić.

Porast potražnje za eurima prisutan je od sredine prošle godine, a u HNB-u ga povezuju s pribiližavanjem uvođenja eura u Hrvatsku budući da su kupnje devize završavale uglavnom u bankama.

Devizni depoziti su od lipnja 2021. do siječnja povećani za 9,2 milijarde kuna, a njihov godišnji rast ubrzao s 2,4 posto u lipnju na 6,6 posto u siječnju. Usporedbe radi, u istom razdoblju godinu ranije devizna štednja građana rasla je za tek 1,8 milijardi kuna.

Skorašnji val isplata
Izbijanje rata dodatno je građane gurnulo u gomilanje eura. “Od početka godine do 23. veljače banke su fizičkim osobama prosječno dnevno prodavale 12,4 milijuna eura, a od 24. veljače do 18. ožujka 20,9 milijuna eura.

No, istovremeno su porasli i iznosi otkupljenih deviza od građana, i to s 20,6 milijuna eura, na 26,3 milijuna eura. Tako se od početka ruske invazije na Ukrajinu zapravo tek blago smanjio iznos neto otkupljenih deviza od fizičkih osoba (sa 8,2 milijuna eura dnevno na 5,4 milijuna eura)”, kažu u središnjoj banci.

Upućeni ističu da bi u skorije vrijeme tečaj mogla gurati i priprema terena za skorašnji val isplata dividendi. Sudeći po najavama Zagrebačke burze, a i mimo nje, značajan dio dobiti (uključujući i velike banke nakon dvije dvije godine regulatorne zabrane) najprije će biti konvertiran u eure i nakon toga proslijeđen vlasnicima.