Od početka epidemije u Hrvatskoj je naglo porasla potrošnja lijekova, pogotovo za smirenje, snižavanje temperature i protiv bolova. Naša zemlja je inače po potrošnji lijekova već godinama u europskom vrhu. Prije pet godina za njih smo izdvajali 5 milijardi kuna, a do ove je godine taj iznos već narastao na 8 milijardi.

Zbog potrebe ili straha Hrvati tijekom pandemije masovnije kupuju lijekove.

“Hrvati su uzimali enormne količine. Mi smo u prvih 13 tjedana ove godine prodali skoro cijelu prošlogodišnju prodaju lijekova kao što je paracetamol i ibuprofen. Uvijek te neizvjesne situacije izazivaju veću potrebu za lijekove za smirenje i olakšavanje spavanja”, kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, za HRT.

U pet godina potrošnja lijekova povećana je za gotovo 3 milijarde kuna, a udio skupih lijekova u izdacima HZZO-a udvostručen je.

“Neke ampule koje pacijenti primaju vam premašuju 7000 kuna. U obiteljskoj medicini lijekovi nisu tako skupi kao onkološki i biološki lijekovi, samo se možda propisuju u većim količinama, najčešće su to lijekovi protiv bolova i za smirenje”, kaže Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije obiteljske medicine.

Hrvatska je pri vrhu europske ljestvice po udjelu potrošnje lijekova u ukupnim rashodima zdravstva, i to bez bolnica, koje troše 40 posto vrijednosti lijekova. Na lijekove očito trošimo sve više, prosječno na godinu svaki Hrvat više od 1500 kuna. Ne čudi onda da udio ukupne potrošnje lijekova u BDP-u doseže 1,9 posto. Većina se lijekova izdaje na recept, a potražnja je najviše porasla za onima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima.

“U Hrvatskoj je sve više novih registriranih lijekova i dodataka prehrani i zbog toga se povećava potrošnja lijekova. Mi kao stručne osobe u ljekarnama savjetom preporučujemo pacijentu pravi izbor lijeka i da to ne bude u nekoj neracionalnoj količini”, kaže Renata Vučković iz zagrebačke ljekarne Kuharić.

Polako se rješavaju i dugovi prema veledrogerijama.

“Taj iznos od 500 milijuna se dijeli na 300 veledrogerija i mi ćemo tu dobiti jedan mali dio koji će biti dovoljan da kratko udahnemo, ali problem nije riješen, nego se očekuje drugi krug pregovora”, kaže Diana Percač, predsjednica Koordinacije veledrogerija HUP-a.

Racionalnije trošenje lijekova i pitanje neučinkovitosti zdravstva treba brže rješavati, baš kao i dugove bolnica prema veledrogerijama – koji su trenutačno veći od 4 milijarde kuna.