U novoj i stabilnoj hrvatskoj Vladi budućeg premijera Andreja Plenkovića, novog šefa HDZ-a, formiranoj očekivanim brzim političkim dogovorom oko programa u konzultacijama sa Mostom i manjincima, hrvatski župani različitih političkih boja vide rješenje za novi gospodarski rast i novo zapošljavanje.

Optimizam se zbog nove Vlade, naime, počeo seliti na lokalnu razinu – ususret skorim lokalnim izborima svi žele rezultate, a na valu očekivanja da će u ovoj visokocentraliziranoj državi nova Vlada odblokirati stvari i krenuti u smjeru reformi, uključujući i reformu lokalne i područne samouprave. To bi značilo nove poslove županijama, za što se župani dugo bore, ali i njihove nove izvore sredstava za potrebe građana i poduzetnika. Stoga, da nam je doista brzo potrebna stabilna Plenkovićeva Vlada uvjereni su HDZ-ov šibensko-kninski župan Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija, kao i HNS-ov međimurski župan Matija Posavec i SDP-ov župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. No, postoje razlike. Nova se Vlada ne čeka radi fondova EU, tvrdi Pauk, jer je to uhodano, nego za reformu lokalne i regionalne uprave i javne uprave, i to zbog decentralizacije, te cjelovite reforme poreznog sustava koja će županijama omogućiti da obavljaju zakonom propisane djelatnosti.

"Čekamo nove poslove od nove Vlade i nove izvore sredstava, a poslove državne uprave možemo odmah preuzeti. Takav je slučaj i sa energetskom učinkovitosti, za koju očekujemo politički zaokret. Županije su ranije provodile te projekte, a nije primjereno da Fond za zaštitu okoliša natječaje za povećanje energetske učinkovitosti provodi na aktualni način. Te programe treba prepustiti županijama koje bi ih provodile uz sufinanciranje Fonda", kaže Pauk, dodajući također da se vode pregovori s EK kako bi županije dobile određena sredstva za ono što "mi u regionalnoj upravi smatramo da je prioritet, a nalik gradovima koji su stradali u ratu poput Knina, koji ima oko 20 mil. eura za svoje prioritete, sukladno pravilima za apliciranje EU sredstva". Iako smo u ovoj godini povukli najviše EU novca – trenutno oko 5,5 milijardi kuna, zastoj postoji upravo kod projekata energetske učinkovitosti, a posljedica je navodno financijskih dubioza u FZOEU.

Na kraju je prisiljena bila intervenirati i tehnička Vlada, pa je Fond nedavno dobio pozajmicu u iznosu od 100 milijuna kuna. No, doznajemo da to nije dovoljno, i navodno postoji dodatna potreba Fonda za novom tranšom od još 250 milijuna kuna kreditnog zaduženja. Posrijedi je čini se 50-ak milijuna eura velika rupa u proračunu Fonda, za koju Kolar ističe, s obzirom da je Fond raspolagao s dostatnim vlastitim budžetom za financiranje poslova, kako je – presedan. Zbog toga čini se nisu raspisani natječaji za projekte energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.  Međimurski župan Matija Posavec kaže da je riječ o 250 milijuna eura, ili 1,8 milijardi kuna planiranih za ovu godinu. Ministarstvo regionalnog razvoja donijelo je plan za 2016. za sredstva, iznose i područja u kojima imamo priliku povući novac iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije.

Među ostalim planirano je kako će se do kraja svibnja staviti u funkciju 175 mil. eura (1,3 mlrd kn) za energetsku obnovu višestambenih zgrada, dok je do kraja lipnja trebalo raspisati natječaj kojim se može povući 75 mil. eura (562 mil. kn) za energetsku obnove obiteljskih kuća. Natječaji nisu raspisani, čime nije poštivan zadani rok, a novci se očito neće povući u ovoj godini, kaže on. Koliko se ljudi može zaposliti na obnovi kuća, koliko je to posla za graditeljski sektor, koliko su građani izgubili na višem standardu i sigurnosti (azbestne ploče), Posavec ilustrira na primjeru njegove županije, gdje su dobili preko 600 zahtjeva za obnovu kuća.

"Samo stabilna vlada može svoju snagu usmjeriti na posao, i bez prepucavanja i ideoloških kadroviranja početi što prije raditi, kako bi se stvari pokrenule na lokalnoj razini. Razvojne agencije su pripremile projekte koji se mjere u milijardama kune. Međimurska županija ih ima u iznosu od 1,5 mlrd kuna, sa svim izdanim dozvolama, a problem je što nema natječaja na koje bismo ih mogli kandidirati. Apeliramo, molimo, zovemo razne institucije, ali sve se prolongira, pa ono što je moglo biti raspisano proljetos, čekat će iduću godinu", kaže Posavec. Zaključuje i da je važnije od niže HRT-ove pristojbe, što je Mostov zahtjev, definirati rokove raspisivanja natječaja, te svima pružiti šansu da se realiziraju svi pripremljeni projekti na lokalnoj razini, jer je to "prava briga za građane". "Dobro funkcioniramo dok nema Vlade, no zbog političke stabilnosti potrebno je da se što prije formira Vlada.

Naime, za povlačenje novca iz EU izuzetno je bitno da postoji određena vertikala koja funkcionira između tijela lokalne vlasti i državnih tijela", kaže Kolar. I on tvrdi da gradovi i županije imaju na stotine pripremljenih projekata, no ključna pretpostavka za efikasnu realizaciju su uvjeti natječaja, koji moraju biti prilagođeni tim projektima, kako bismo "povukli što više novca, a ne što manje". Kao primjer Kolar navodi da je Krapinsko-zagorska županija prijavila na natječaj Ministarstva obrta projekt poduzetničkog inkubatora, vrijedan 36 milijuna kuna. Imaju građevinsku dozvolu, u njega je uključeno Veleučilište u Krapini, strukovne škole te mali i veliki gospodarski subjekti na čelu s Omcom Croatia, ali je problem limit koji iznosi 20 milijuna kuna.

To znači da 16 milijuna kuna mora izdvojiti Županija, što je veliki izdatak. "Pobrinut ćemo se za to jer je projekt od vitalne važnosti, no mogli smo uzeti 30 milijuna kuna da je to iskoorinirano između Ministarstva i zajednice županije, koja je to htjela, kaže Kolar. Tim projektom njegova županija koja ima najveću pokrivenost uvoza izvozom (150%) otvara prostor za mlade poduzetnike inovatore, koji imaju sjajnu ideju, nemaju kapitala, a podršku će dobivati tri godine, i to i kroz program rotobitike i 3D tehnologije.