Prošli tjedan objavljena je još jedna odluka Ustavnog suda kojom su prihvaćene žalbe gradova i općina i ukinute zakonske odredbe po kojima je država pošteđena plaćanja komunalnih naknada za svoje nekretnine. Najprije je u rujnu srušena sporna odredba iz zakona o upravljanju državnom imovinom, a sada i u zakonu o obrani.  Ovih dana stoga na adrese državnih institucija počet će stizati novi računi za ovu rentu, no s koliko će se novca početi puniti lokalne blagajne malo tko ima cjelovitu sliku.

Razloga za to je više. Gradovi i općine računaju na to da će se naplatiti i za protekle četiri godine, od kada im je Milanovićeva vlada oduzela pravo naplate prihoda za državne nekretnine. Od tada gradovi, pogotovo oni manji i slabije razvijeni, kojima ta renta donosi najviše prihoda, vode pravnu bitku protiv državnih institucija, a najviše protiv Ministarstva obrane RH. U ovom trenutku u Ministarstvu obrane jedini i imaju konkretnu procjenu koliko novca će morati izdvojiti zbog vraćanja obveze plaćanja ove naknade. U proračunu za iduću godinu, kažu, osigurali su 20 milijuna kuna.

U Ministarstvu državne imovine, pak, kažu kako se sustavnoj naplati naknada pristupa u idućoj godini, no skreću pozornost da naknadu plaćaju korisnici nekretnine u vlasništvu države, zbog čega je teško dobiti konkretnu procjenu iznosa koji će dobiti gradovi. S obzirom na složenost građe i broj nekretnina u državnom vlasništvu, te donedavnu posvemašnju neurednost toga područja, očekuje se izdvajanje značajnih sredstava za podmirenje naknada za komunalne usluge, odgovaraju iz Ministarstva državne imovine. Konkretnije procjene nemaju ni u Udruzi gradova koja je uz grad Slunj i Delnice pokrenula postupak ukidanja spornih zakonskih odredbi pred Ustavnim sudom. Sada su uklonjene i zadnje dvojbe oko toga jesu li država i građani i pravne osobe jednaki u plaćanju obveza za komunalne naknade, a svaki će grad sam odlučiti hoće li nekome dati izuzeće ili ne, kaže predsjednik Udruge gradova Željko Turk.

Pojedini gradovi nisu bili sigurni tretira li se vojne i ostale državne objekte jednako, no tih dilema u gradu Slunju, nemaju. Gradonačelnik Jure Katić kaže kako će MORH-u odmah uputiti nove račune za komunalne naknade, ali MORH poziva i da plate dug za protekle godine, koji prelazi 10 milijuna kuna. Mi smo zakon osporili, a borbu za novac koji nam je uzet ćemo nastaviti, pa bolje da nam MORH plati odmah, prije nego krenu kamate, poručuje Katić. U MORH-u, pak, u provođenju odluke Ustavnog suda polaze od toga da se ona ne primjenjuje retroaktivno. To znači da će se, ne postignu li u razgovorima neki oblik nagodbe, iznos kojeg će vojni proračun izdvojiti za gradove biti višestruko veći.

No, sudeći i prema odgovoru iz MORH-a i od gradonačelnika, ta će se razlika rješavati vjerojatno pravnim putem. MORH putem Državnog odvjetništva već vodi sudske postupke protiv gradova koji su ga ovršili zbog neplaćene komunalne naknade u vrijeme kada su zakonski bili pošteđeni plaćanja, te traže povrat novca. O kolikom iznosu se radi, nisu naveli podatak u odgovoru, no saznajemo da se radi o Benkovcu, Bjelovaru i Pločama, te općini Zemunik Donji. Pozicija MORH-a oko daljnjeg odnosa prema gradovima najvažnija je i stoga to je i izuzimanje od plaćanja komunalne naknade lokalnim jedinicama inicirano upravo iz MORH-a, najprije uredbom koju je pokrenuo tadašnji ministar Ante Kotromanović, a koja je zbog primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je gradovima davao za pravo, prenesena u zakone o upravljanju državnom imovinom i o obrani.

Koliko se zbog toga ukupno sporova vodi, nema evidencije, jer je i velik broj gradova tužio državu zbog neplaćanja, a i državne institucije gradove zbog ovrha, a ti se sporovi vode na različitim sudovima. Različite su i presude u dosadašnjim praksama, pa se čuje od gradova da su ih oni dobivali, a iz ministarstava da su i oni uspijevali osporiti ovrhe. Nastavak dijaloga države i gradova oko komunalnih naknada neće biti fokusiran samo na obeštećenje, nego i na jasnije izračune naknade. U Ministarstvu državne imovine vodi se, kažu, više desetaka postupaka, odnosno žalbi na utvrđene komunalne naknade, a uglavnom se spornim drži njihov izračun, bilo da se ne navode točni podaci o katastarskoj čestici, da se za stan ili poslovni prostor ne navodi površina ili se ne prikazuje obrazac izračuna naknade po četvornom metru.

Nije uspostavljena jasna i razborita povezanost između visine komunalne naknade i parametara na temelju kojih je ona određena, ocjenjuju iz Ministarstva državne imovine. Kako bilo, gradovima nakon bitke s državnom administracijom slijede uplate značajnih iznosa važnih za obnavljanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Samo Slunj, na čijem je području najveći vojni poligon u Hrvatskoj na kojem često vježbaju i vojnici savezničkih vojski, povećat će svoje proračunske prihode u idućoj godini s 9 na 14 milijuna kuna, i to bez odšteta za protekle godine, za koje će se još boriti.