Lukoil je najveći ruski investitor u Republici Hrvatskoj koji je u proteklih šest godina uložio u našoj zemlji gotovo 100 milijuna dolara. Od samog početka projekt Lukoila u Hrvatskoj, koji trenutačno ima mrežu od 50-ak benzinskih crpki, vodi Nikolaj Ivčikov, s kojim razgovaramo o problemima s kojima se ova tvrtka susreće u svojem svakodnevnom poslovanju i budućim investicijama.

Lukoil je jedna od rijetkih tvrtki koja je i u krizi imala značajnih investicija u Hrvatskoj. Koja vam je računica za to?
Mi smo ozbiljna kompanija koja strateški djeluje na tržištu bez obzira na krizu. Naš je cilj zauzeti 10 posto hrvatskog tržišta maloprodaje goriva. Trenutačno smo na oko sedam posto, a za ostvarenje planova nam treba još 15-20 benzinskih crpki. Vjerujem da ćemo vrlo brzo doseći brojku od 70-80 benzinskih postaja, čime bismo ostvarili svoj cilj. Sada smo na razini godišnje prodaje od 180 tisuća tona naftnih derivata, a želimo prodavati 300 tisuća tona godišnje.

Iz kojih rafinerija dobavljate gorivo i imate li kakvih problema s dobavom i kvalitetom?
Gorivo uglavnom dobavljamo iz naše rafinerije u Italiji, čak 70 do 80 posto naftnih derivata dolazi iz vlastitih kapaciteta, tako da se ne javljaju problemi u dobavi i kvaliteti. Ostatak se nabavlja na regionalnom tržištu, ovisno o situaciji i aktualnim cijenama. Što se tiče kvalitete naših goriva, moram naglasiti velik broj zadovoljnih kupaca koji nam se i pismeno obraćaju hvaleći kvalitetu naših goriva. Tu posebno mislim na naše visokokvalitetno gorivo, već prepoznato u regiji, pod nazivom ECTO.

S kojim se najvećim izazovima susrećete na hrvatskom tržištu?
U nas nema posebnih ili specifičnih problema, to je više općenito pitanje za sve sudionike na hrvatskom tržištu, prije svega što obećana liberalizacija cijena kasni, a regulacija cijena je najbitnije pitanje. Očito je da je slobodno tržište jedini izbor i da se cijene ne moraju regulirati na temelju birokratskih i osobnih odluka. To bi bilo bolje za tvrtke koje sudjeluju u tržišnoj utakmici, ali i za same potrošače. 

Kakva je situacija u okolnim državama? 
Od svih susjednih država jedino još Slovenija regulira cijenu naftnih derivata na državnoj razini. Dok sam radio u Poljskoj, vlada je samoinicijativno periodično smanjivala trošarine na naftne derivate, kako bi stimulirala gospodarski rast, gospodarske subjekte i samu potrošnju. Taj sustav i dan-danas funkcionira i rezultira vrlo dobrim pokazateljima gospodarskoga poslovanja. Ukratko rečeno, liberalizacija tržišta naftnih derivata jedino je rješenje korisno kako potrošačima, tako i investitorima.

Muči li i vas birokracija?
Da, kompliciranost pri ishođenju raznih dozvola te egzotične birokratske trikove kao što su "minimalni tehnički uvjeti" prepreka su novim sudionicima tržišta. Ono što želim reći jest da u Rusiji nisu  potrebne dozvole, a cijene naftnih derivata oblikuju se ovisno o potražnji i ponudi. 

Imate li problema s nelikvidnošću u  Hrvatskoj?
Sam po sebi problem nelikvidnosti nastaje u slučaju kada ne postoji liberalni model slobodnog priljeva kapitala, ili kada nepredviđeni troškovi postaju neuobičajeno visoki. Na žalost, vidljivo poboljšanje u rješavanju navedenog pitanja još se ne osjeća. U posljednjih nekoliko godina, pred našim očima, mnoge male i srednje hrvatske tvrtke iz sektora proizvodnje, trgovine i transporta gase svoje poslovanje zbog nemogućnosti podmirenja tekućih poslovnih i poreznih obveza, a nitko im ne pomaže premostiti nastale dubioze, premda međunarodna praksa poznaje i ima metodologiju podrške i pomoći subjektima u kriznim situacijama. Otvoreno rečeno, još ne vidimo naznake da će se postojeća situacija na temelju postojećih makroekonomskih prognoza promijeniti nabolje u sljedeće dvije, tri godine.  Nužno je da gospodarstvo zaradi te da poslovni ljudi dobiju jamstvo i podršku, kako bi postojeća značajna sredstva pohranjena u bankama mogli pretočiti, s minimalnim rizikom, u realni sektor gospodarstva.

Je li vam ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio kakve promjene u poslovanju?
Pozdravljamo ulazak Hrvatske u EU i nadamo se da će se tržište što prije prilagoditi pravilima koja vladaju u EU. Potrebno je provesti još mnogo reformi na području liberalizacije tržišta. Što se tiče vašeg pitanja, bit ću otvoren te ću reći da se zasad ne naziru povoljne promjene. Nadamo se da će se ovdje situacija promijeniti nabolje bez obzira na sve objektivne i subjektivne faktore.  

Lukoil je dugo slovio kao jedan od najizglednijih ponuđača za preuzimanje maloprodajne mreže OMV-a u Hrvatskoj i BiH. Iako su mreže u obje zemlje prodane drugim ponuđačima, postoje naznake da bi Crodux zbog poslovnih teškoća mogao preprodati preuzete OMV-ove crpke u Hrvatskoj. Jeste li vi još uvijek zainteresirani za njih?
Radimo na širenju vlastite prodajne mreže u Hrvatskoj. Mi smo u Hrvatskoj vrlo blizu dosezanja ciljanoga tržišnog udjela. S druge strane, Lukoil je velika tvrtka koja godišnje proizvede 90 milijuna tona nafte te može čekati i vidjeti što će se događati na tržištu. Strpljenje je luksuz koji sebi možemo dopustiti.

Već ste dugo u Hrvatskoj. Kako vidite poslovnu klimu za ruske investicije,  iz vlastitog iskustva, kao i iz razgovora s vašim sunarodnjacima?
Dosad sam radio u Rusiji, Poljskoj i Bugarskoj i susretao sam se s raznim situacijama. Glavni je protivnik poslovanju kako lokalnih, tako i inozemnih investitora birokracija. Što se tiče Rusije, postoje mnoge zastarjele regulative, primjerice, ona po kojoj ruskim državljanima još nije dopušteno kupovanje nekretnina u Republici Hrvatskoj, a ne vidim nikakva razloga zašto netko ne bi mogao slobodno ulagati u nekretnine u Hrvatskoj. U Rusiji, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, nekretnine se kupuju izravno uz pojednostavljenu proceduru: plati porez i u vlasništvu si imovine. 

Ima li interesa Rusa za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj?
Procjenjujem da bi samo Rusi godišnje u hrvatske nekretnine investirali 100-tinjak milijuna eura kad ne bi postojale administrativne prepreke. Tu je i pitanje viza koje su ove godine uvedene za državljane Rusije, Kazahstana i pojedinih drugih zemalja. Jasno mi je da je to bila Hrvatska obveza u procesu priključenja Europskoj uniji, no smatram da je navedenu proceduru potrebno ublažiti. Usto, bez obzira na to što turizam donosi vašoj zemlji ukupno i do 25 posto BDP-a, jako važnim smatram investicije u industrijski sektor, medicinski turizam, intelektualne tehnologije, logistiku, energetiku i slično. Nadamo se da će se klima poboljšati za sve investitore, inozemne i hrvatske. Želio bih računati na činjenicu da će ekonomske i financijske vlasti pojačati impulse u navedenom smjeru. Sa svoje strane spremni smo i dalje ostati pouzdani partneri na investicijskom području.

Recept za izlazak iz krize

Nužna beskompromisna liberalizacija
Vidim samo jedno rješenje nastale situacije, a to je beskompromisna liberalizacija koju Hrvatska mora napraviti. Taj težak posao nitko izvana neće obaviti za vas. Mi smo u određenoj mjeri već postali hrvatski patrioti i naravno da želimo biti sudionici prosperiteta i procvata gospodarstva vaše prekrasne zemlje

Bez rasta konkurentnosti ostat će samo turizam
Što se tiče klime u cjelini, jako važni kriteriji su troškovi rada, razina poreznog opterećenja, birokracija te demografski faktor. Mi kao Lukoil nastojimo stvoriti pozitivne emocije prema vašoj zemlji i nije slučajnost da smo u posljednje vrijeme svjedoci dolaska poslovnih delegacija iz ozbiljnih ruskih tvrtki. No, ako se spomenuti čimbenici konkurentnosti ne poprave, onda će cijela investicijska "romantika" ostati na ulaganjima u turističku djelatnost.