Jan de Jong, nizozemski poduzetnik sa splitskom adresom, prije 14 godina je započeo svoj poslovni put u Hrvatskoj gdje je osnovao kompanije M+ grupacija i WebPower Adria.

U kolovozu je s premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao o zakonskoj regulativi koja bi do kraja godine trebala omogućiti slobodan ulaz i rad digitalnim nomadima, a prije mjesec dana pokrenuo je tvrtku koja će nizozemsku agrotehnologiju uvesti u Hrvatsku, o čemu je više govorio na prošlotjednom Leap Summitu u Zagrebu i u intervjuu za Poslovni dnevnik.

U Hrvatskoj već neko vrijeme zagovarate uvođenje viza za digitalne nomade. Ima li Hrvatska u ovom segmentu potencijala, kako bi vize utjecale na naše gospodarstvo?

Svi znamo koliko je turizam važan za Hrvatsku. Zamislite sada da možete ugostiti strance koji ovdje žele boraviti 6-12 mjeseci. Digitalni nomadi su pojedinci koji mogu raditi s bilo kojeg mjesta. Vjerujem da Hrvatska ima sve sastojke da postane digitalno nomadsko žarište u Europi. Ti digitalni nomadi trošili bi prihod u Hrvatskoj tijekom svog dugog boravka. Predviđam da bi digitalni nomad mjesečno trošio najmanje 10.000 kuna na život u Hrvatskoj.

Sada, ako pogledate otoke poput Balija u Indoneziji – na njemu u svakom trenutku ima oko 50.000 digitalnih nomada na populaciji od četiri milijuna ljudi. Neću reći da u Hrvatskoj možemo postići takve brojke preko noći, ali znajući da se trend rada na daljinu ubrzava, vjerujem da bismo s vremenom mogli doseći takve brojeve.

To bi značilo injekciju od oko 500 milijuna kuna mjesečno u hrvatsko gospodarstvo. Mnoge tvrtke mogle bi imati koristi od toga, uključujući frizerske salone, turističke atrakcije, restorane, prodavače, kina, itd, čak i Porezna uprava, jer bi na sve što bi digitalni nomadi kupili platili PDV. A kad tvrtke ostvare veću zaradu, platit će više poreza na dobit.

Institut digitalnih nomada uvršten je u prijedlog Zakona o strancima, a Hrvatska će do kraja godine predstaviti vizu za digitalne nomade. Kakav je interes vlasti?

Trenutačno još radimo sa svim uključenim ministarstvima kako bismo “ispeglali” sve detalje, ali sjajno je vidjeti da su svi uključeni i da ulažu snažne napore kako bi se to postiglo do kraja 2020. Ministarstva koja su trenutačno uključena u to su MUP, Ministarstvo rada, te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, mirovinski fond, Porezna uprava…

Razgovarao sam i s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac jer vidim da će ovo ministarstvo trebati početi promovirati Hrvatsku kao izvrsnu destinaciju za digitalne nomade nakon što uspostavimo zakonski okvir. Premijer Plenković razumije inicijativu, rekao je da je ovo smjer u kojem svijet ide, da sve više ljudi rade na daljinu, te da bi Hrvatska trebala biti među prvim zemljama koja će poželjeti dobrodošlicu digitalnim nomadima kroz zakonsku regulativu.

Vaš poduzetnički put u Hrvatskoj počeo je još 2006. godine kada ste došli iz Nizozemske s 22 godine.

Prvotni plan bio je doći na godinu dana kako bih napisao završni rad. Tijekom te godine osnovao sam M+ Grupu, jednu od prvih kompanija u Hrvatskoj specijaliziranoj za pružanje usluga kontaktnih centara. Prodao sam 2016. svoje dionice M+ Grupe. Tada smo zapošljavali više od 400 ljudi u Zagrebu, a danas je M+ Grupa uvrštena na Zagrebačku burzu i zapošljava više od 8000 ljudi u regiji. Nakon izlaska iz M+ Grupe uslijedila je kompanija Webpower Adria čiji sam suosnivač, a koja je postala prva u Hrvatskoj i regiji specijalizirana za automatizaciju u e-mail marketingu. Dok nismo osnovali WebPower Adria, većina kompanija radila je s rješenjima poput MailChimpa za slanje newslettera, odnosno biltena. Danas gotovo 100 tvrtki, uključujući i neke od najpriznatijih, koriste naše Webpower rješenje za slanje biltena.

U nekoliko navrata rekli ste da živite hrvatski san. Što to znači?

Svi znaju što znači živjeti američki san. Došao sam u Hrvatsku kao student sa snovima i ambicijama. U proteklih 14 godina uspio sam pokrenuti i izgraditi velike tvrtke. Hashtag #LivingTheCroatianDream koristim kako bih ohrabrio druge da naprave isto, da pokažemo kako je moguće živjeti odlično u Hrvatsko. Ne kažem da je to lako ili da će se dogoditi bez žrtve. No, to se odnosi i na američki san. Jednostavno sam zahvalan što sam to uspio u Hrvatskoj koja je za mene najljepša zemlja u Europi.

U rujnu ste osnovali kompaniju CROP Hrvatska.

S CROP-om planiramo u Hrvatsku uvesti nizozemsku najsuvremeniju poljoprivrednu tehnologiju staklenika. Hrvatska ima vrlo snažnu poljoprivrednu povijest. U prošlosti se proizvodilo dovoljno hrane za prehranu cijele regije. Danas ne proizvodimo dovoljno hrane za prehranu vlastitog stanovništva. Već neko vrijeme smeta me što je Hrvatska postala država uvoznica hrane. Zbog toga smo moj poslovni partner Jerko Trogrlić i ja osnovali naš novi pothvat pod nazivom CROP. Ulaganje u poljoprivredu je ulaganje u budućnost.

Ulaganjem u hrvatski poljoprivredni sektor CROP želi potaknuti lokalno zapošljavanje i olakšati održivu proizvodnju usjeva, što rezultira time da Hrvatska postaje manje ovisna o uvezenoj hrani, a istodobno Hrvatsku pretvara u zemlju izvoznicu hrane, kao što je nekad bila. Trenutačno još gradimo cjelokupni poslovni plan, ali na svakom koraku potvrđujemo da smo na pravom putu. Dobivamo punu potporu hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i lokalnih općina.

Sve više gradova kontaktira nas sa zahtjevom za sastanak kako bismo razgovarali o izgradnji staklenika i u svojim gradovima. Istodobno, kontaktiraju nas pojedinci i fondovi koji žele investirati s nama. Prvi staklenik koji sada planiramo bit će velik pet hektara uz ulaganje od oko 100 milijuna kuna. U ovom stakleniku stvorit ćemo 72 nove mogućnosti za posao.

I Jerko i ja imamo iskustvo u PR-u i marketingu. Osobno imam i iskustva u vođenju velikih operacija sa stotinama zaposlenih. Kao dva oca sedmero djece želimo sudjelovati u pripremi Hrvatske za sljedeću generaciju donoseći rješenja koja mogu pomoći u suočavanju s velikim globalnim izazovima vezanim uz hranu, energiju i klimu.