Godišnja izvješća o javnoj nabavi u pravilu su i podsjetnik zašto to područje izaziva veliku pažnju i česta propitivanja. Prema ovih dana objavljenim podacima za 2021. ukupna je vrijednost javne nabave lani premašila 57,2 milijarde kuna (bez PDV-a) ili 16% BDP-a.

S obzirom na lanjski dvoznamenkast gospodarski rast to je osjetno smanjenje (u 2020. im je udio iznosio 19%), ali pad se bilježio i u apsolutnim iznosima.

Lani je (neočekivano?) ugovoreno za oko 1,6 milijardi kuna manje nabava robe, usluga i radova, ili u postocima 2,8% manje. Istodobno, u odnosu na 2020. broj ugovora veći je za 19%.

Obnova u tragovima
Glavnina ukupnog iznosa nabava odnosi se na objavljene ugovore i okvirne sporazume (ukupno 27.253) po provedenim postupcima vrijedne ukupno 46,6 milijardi kuna, od čega se više od dvije trećine odnosi na javne narućitelje, a trećina na tzv. sektorske.

Deset i pol milijardi vrijednost je evidentirane tzv. jednostavne nabave na koju se ne primjenjuje ZJN (za robu i usluge iznosa do 200 tisuća kuna te radove procjenjene vrijednosti do pola milijuna), a preostalih 55 milijuna su nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Udio vrijednosti jednostavne u ukupnoj vrijednosti javne nabave od 18,4% također predstavlja znači blago smanjenje, jer su u prethodne dvije godine one koje ne podliježu ZJN-u u ukupnima participirale 20%. U tim su pak nabavama tek u tragovima zastupljene one vezane uz projekte financirane iz EU fondova i obnove nakon potresa (zajedno manje od 5%).

Kad je riječ o smanjenjima, izvješće pokazuje, primjerice, i da je u području obrane i sigurnosti objavljen 141 ugovor u iznosu od nepunih 226 milijuna kuna (120 milijuna za robu, 98 za usluge, a ostatak su radovi).

Na deset najvećih naručitelja – a u toj skupini i lani su bili Grad Zagreb, Hrvatske ceste, Ministarstvo unutarnjih poslova te KBC Zagreb – otpada više od četvrtine (26,2%) ukupne javne nabave 2021. Usporedbe radi, prvi deset naručitelja godinu prije je u njoj participiralo više od 38%.

Istodobno, na 10 po vrijednosti najvećih sklopljenih ugovora odnosi se 7,2% ukupno objavljene vrijednosti javne nabave 2021. Čak osam ih je bilo za nabavu radova, a dva na nabavu robe. Tri od 10 financijski najtežih ugovora vezano je uz projekte financirane iz EU fondova.

S obzirom na vrstu nabave u ukupno objavljenim ugovorima, vrijednosno prednjače radovi na koje se odnosi 24,6 milijardi kuna (52%), na robu otpada 14,7 milijardi, a na usluge 7,3 milijarde, sve bez PDV-a.

U izvješću se, uz ostalo, navodi da su i vrijednosno i brojčano (i) lani bili najzastupljeniji otvoreni postupci javne nabave, dok su po broju ugovora najmanje korišteni “natjecateljski postupak uz pregovore i natjecateljski dijalog”. U pregovaračkom postupku bez prethodne objave naručitelji su sklopili 973 ugovora, desetak posto manje nego godinu prije.

Po objavljenim ugovorima devet od deset kuna javne nabave ili ukupno 42,1 milijardu kuna poslovi su koje su na kraju dobili ponuditelji iz Hrvatske (ili registrirani u Hrvatskoj), dok je s onima iz ostalih članica EU sklopljeno ugovora u vrijednosti 3,6 milijarde kuna, a oni iz ostatka svijeta vrijednosno su zastupljeni s manje od 2%.

Među ponuditeljima iz EU najviše ugovora sklopljeno je s onima iz Slovenije (165) na koje otpadaju tri petine vrijednosti ugovora sklopljenih sa zemljama EU, a Slovence slijede Njemačka (22%) te Španjolska i Austrija.

Prosjek 2,65 ponuda
U prosjeku je u postupcima javne nabave koji su rezultirali sklapanjem ugovora bilo zaprimljeno 2,65 ponuda, odnosno nešto više nego godinu prije s prosječno 2,51 ponudom. Od ukupnog broja zaprimljenih ponuda (72.232), blizu polovice iz je došlo od mikro, malih ili srednjih poduzeća (MSP).

Za projekte financirane iz fondova EU objavljeno je 3367 ugovora ili za petinu više nego 2020., i to vrijednih 14,4 milijarde kuna.