Nakon što nas je Državni zavod za statistiku (DZS) izvijestio o rezultatima revizije javnog duga, deficita i BDP-a zbog metodoloških promjena u statistici nacionalnih računa, Eurostatovi usporedni podaci pružili su dodatne razloge za brigu.
Hrvatskoj je javni dug revizijom povećan najviše među svim zemljama EU. Drugim riječima, Hrvatska je dosad imala najviše izvanproračunskog duga koji se nije iskazivao u službenoj statistici. Po osnovi proširenja obuhvata države prema novoj, ESA 2010 metodologiji razina duga nam je povećana za punih 9 postotnih bodova BDP-a, s tim da je zbog istodobne revizije BDP-a (nazivnika) u konačnici korigirana naviše za 8,6 postotnih bodova, na 75,7 posto BDP-a. Usporedbe radi, u prosjeku je u cijeloj Uniji širi obuhvat u izračunu duga za 2013. rezultirao povećanjem za 'samo' 1,2 postotna boda, a računajući i korekciju BDP-a (naviše) razina je u odnosu na sad već staru metodologiju i smanjena, i to za 1,8 posto BDP-a Unije, sa 87,1 na 85,4 posto.
Uz Hrvatsku, dug je najviše naviše korigiran kod Austrije (6,7 posto BDP-a), a kod još nekoliko zemalja zabilježene su relativno velike korekcije duga, no one su uglavnom rezultat zahvaćanja transakcija vezanih uz probleme u bankarskom sektoru (poput Irske). Za razliku od njih, u Hrvatskoj problem rasta duga odražava strukturne slabosti. Osim toga, kod Austrije je rast duga dijelom i rezultat uključivanja javnih poduzeća, pandana npr. našem ZG holdingu, dok kod nas tvrtke poput ZET-a još nisu obuhvaćene novim brojkama. To znači da ni nakon rekordne korekcije duga on kod nas još ne pruža cjelovitu sliku. A nju će, pak, za neko vrijeme 'kompletirati' i HBOR. Metodološke promjene i kod proračunskog deficita u našem su slučaju rezultirale povećanjem.
Umjesto 4,9 posto BDP-a, na koliko je za 2013. procijenjen prema dojučerašnjoj metodologiji, deficit opće države za prošlu godinu po novome iznosi 5,2 posto, što je osjetno iznad prosjeka EU koji je lani smanjen i prema novoj metodologiji sada je na 3,2 posto BDP-a. Pritom su Njemačka i Luksemburg ostvarile i suficit, a Estonija i Danska, primjerice, imaju deficit manji od jedan posto. Prema procjenama Ministarstva financija, Hrvatska bi ove godine mogla zabilježžiti povećanje deficita na 5,8% BDP-a, odnosno oko 19 milijardi kuna. No, kao i u slučaju prošle godine, ostaje pitanje (ne)iskazivanja dospjelih a neplaćenih dugova zdravstva, kao i npr. rješavanja nekih obveza prema brodogradnji putem faktoringa, a ne potpora. Zbog tih pitanja analitičari stvarni deficit i ove i iduće godine vide između 6 i 6,5% BDP-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu