U reagiranju na pojedine medijske napise, iz Ministarstva poljoprivrede iznijeli su zanimljive podatke vezane za udjel poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), ali i podacima o trendovima proizvodnje u Hrvatskoj u kontekstu usporedbe s drugima u EU koja sve veći značaj stavlja na poljoprivredu – na razini prosjeka EU-a ona čini 1,4% BDP-a, a za njen je razvoj osigurano 31% od ukupnih sredstava EU proračuna.

Trend poljoprivredne proizvodnje u RH, prema podacima Eurostata u njenoj vrijednosti u 2022., posebno je zanimljiv u pogledu usporedve s 2010. godinom.

Veličina nije pokazatelj
Prema podacima o nominalnom rastu proizvodnje Hrvatska zauzima 16. mjesto i gotovo se s indeksom 118,20 potpuno uklapa u prosjek EU27 (118,98) dok prema tablici realnog rasta zauzima 18. mjesto i iza njega su Bugarska, Češka, Grčka, Španjolska, Cipar…

“Nakon 2016. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010. godinu.”, iznose iz Ministarstva poljoprivrede ističući: “Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021. godinu bila 9,23%, a nominalna 18,2%”.

U komentaru primjedbi o maloj površini PG-ova Ministarstvo navodi kako veličina nije sama po sebi pokazatelj konkurentnosti, za što je najbolji primjer Italija.

Rast udjela mladih
Ondje je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva (10,7 hektara) za 38% manja od prosjeka EU, a Italija je ipak sa 13,9% udjela treći najveći poljoprivredni proizvođač u Uniji.

“Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede gdje otkrivaju podatke i o udjelu mladih poljoprivrednika u RH.

Prema posljednjim podacima, njih je 14,4%, što predstavlja rast od 66% u odnosu na 2015. Pritom su, ističu, naši poljoprivrednici sve obrazovaniji, sektor se pomlađuje, a proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti.