Od 1. siječnja iduće godine na snazi bi trebala biti nova formula za usklađivanje mirovina s rastom plaća i potrošačkih cijena, koja bi ublažila rastuće siromašenje starije populacije u Hrvatskoj.

Tako tvrde u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH), iz kojega najavljuju napuštenje tzv. švicarske formule, po kojoj se mirovine u Hrvatskoj sada periodično usklađuju tako što se porast bruto plaća i potrošačkih cijena dijeli s dva. Ta formula, tvrde u SUH-u, realnu vrijednost mirovina godišnje umanjuje za oko 1,5 posto.

SUH predlaže da se ubuduće primjenjuje tzv. varijabilna formula, po kojoj bi taj omjer bio 80:20 posto – 80 posto bi se odnosilo na povoljniji faktor za umirovljenike, ovisno o tome jesu li više rasle plaće ili cijene.

Spremni smo prihvatiti i omjer 70:30, ali ni mrvicu manje, istaknula je u razgovoru za Hinu predsjednica SUH-a Jasna Petrović te poručila da su u sindikatu spremni "za to se izboriti i na cesti, u čemu očekuju podršku radnika".

Ta minimalna početna mjera radi zaustavljanja daljnjeg siromašenja umirovljenika, utvrđena je na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u ožujku, u prisutnosti predstavnika ministarstava zdravlja, socijalne politike te rada i mirovinskog sustava, kaže Petrović pa očekuje dogovor i usuglašavanje oko zakonskih izmjena.

Švicarska formula, po kojoj se mirovine u Hrvatskoj sada usklađuju, ne može više opstati, poručuju iz SUH-a jer nam iz Europske unije stižu upozorenja da smo, s obzirom na mirovine, među najsiromašnijima u Europi.

Primjerice, prosječna mirovina za veljaču ove godine iznosila je 2201 kunu, a predsjednica SUH-a tvrdi da 62 posto umirovljenika prima nižu mirovinu od toga te pita tko danas može preživjeti s tom svotom.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, zamoljeni za komentar, poručili su da "u ovome trenutku ne žele komentirati navode i špekulacije socijalnih partnera" koji su uključeni u izradu zakonskih izmjena.

"Ministarstvo je započelo razgovore s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te sindikalnim središnjicama i Hrvatskom udrugom poslodavaca o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju. Tek nakon provedenih konzultacija i savjetovanja s javnošću, pristupit će se izradi Nacrta prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, o kojem će se provesti široka javna rasprava, kako bi se odredio daljnji razvoj mirovinskog osiguranja, u cilju postizanja financijske održivosti i socijalne adekvatnosti mirovina", priopćili su iz Ministarstva.

Po najnovijem izvješću Eurostata, kojima raspolaže SUH, čak 1,4 milijuna stanovnika u Hrvatskoj je siromašno. Svaki treći muškarac u Hrvatskoj stariji od 65 godina u zoni je rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, te svaka druga žena te dobi koja živi sama.

Razloge toga u Sindikatu vide u nizu izmjena kojima se zbog recesije održavao mirovinski sustav, neadekvatnoj socijalnoj politici, a posebno bodovnom sustavu u obračunu koji je na snazi od 1991., a kojim je značajno smanjena stvarna vrijednost mirovina.

Stoga je, smatra predsjednica SUH-a, trostupanjski model državne mirovine, kojemu je svrha zaštita stanovništva od siromaštva u starosti, u Hrvatskoj potpuno podbacio. Mirovine nisu dovoljno usklađivane sa stvarnim rastom plaća, čime je smanjena njihova vrijednost i realna kupovna moć umirovljenika.

Vlast prešućuje da je Hrvatska, od 28 zemalja EU, među četiri zemlje s najnižim udjelom prosječne mirovine u prosječnoj bruto plaći, tvrdi Petrović.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava obmanjuju narod friziranim podacima, govoreći da taj udjel u Hrvatskoj iznosi 40,42 posto, kaže predsjednica SUH-a.

To ne bi bilo tako loše da je istinito, s obzirom na prosjek EU od 45 posto. Međutim, riječ je o dva različita načina izračuna, pa se podaci od 40,42 posto odnose na udjel mirovina u neto plaći u Hrvatskoj, a europskih 45 posto na udjel u bruto plaći.

Koristeći istu metodologiju, taj udjel u Hrvatskoj iznosi svega 27 posto s tendencijom daljnjeg pada, pa smo po tim pokazateljima pri samom europskom dnu jer su ispod 30 posto u EU još samo Estonija, Litva i Rumunjska.

U EU većina zemalja ima udjel mirovina u bruto plaći iznad 50 posto (Grčka, Španjolska, Italija, Francuska). Zanimljivo je i da su po tim pokazateljima od nas bolje i sve zemlje regije osim BiH.

Po siromaštvu starijih od 65 godina pri samom smo europskom vrhu, a goru situaciju od nas imaju samo Cipar i Bugarska, tvrde u SUH-u.

Sve su to razlozi zbog kojih iz Bruxellesa pozivaju da se hitno nešto poduzme, a nova varijabilna formula bila bi jedna od prvih mjera, iako nedostatna, kaže predsjednica SUH-a.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, komentirajući prozivke iz Sindikata, kažu da ministar Mrsić kada govori o prosječnoj mirovini, govori o punoj starosnoj mirovini muškaraca starijih od 65 godina, a takvih je u Hrvatskoj samo 12 posto.

U SUH-u ističu i zadovoljstvo što su, izgleda, i na tragu realizacije svojih višegodišnjih zahtjeva da se tzv. puni radni staž računa kao puna starosna mirovina bez penalizacije.

Penalizacija bi ostala za umirovljenike bez punog radnog staža od 40 godina, najveći mogući odbitak od 20,4 posto ne bi se mijenjao, ali bi se ublažila penalizacija za osiguranike s dugim stažem.

Potpuno bi se ukinula penalizacija za osiguranike sa stažem od 42 godine i više za muškarce, te za žene s 38 godina, bez obzira na godine starosti.