Danas je u službeni posjet Zagrebu stiže potpredsjednica Vlada i ministrica financija Nizozemske Sigrid Kaag. Dok pozdravlja ulazak Hrvatske u europsku monetarnu uniju od prvog siječnja, Nizozemska još nije donijela definitivnu odluku o zelenom svjetlu za ulazak u prostor Schengena, ali ni izvjesnoj blokadi ulaska. Stav o Rumunjskoj i Bugarskoj je jasan, bit će to odlučno ‘ne’ na sjednici Vijeća Europske unije 9. prosinca.

Što je povod vašem posjetu? Kako biste ocijenili nizozemsko-hrvatsku političku i gospodarsku suradnju?

Hrvatska i Nizozemska ove godine obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa. S Hrvatskom imamo naročito dobre odnose jer je Hrvatska dio konstituence u MMF-u, Svjetskoj banci i Europskoj banci za obnovu i razvoj na čijem čelu se nalazi Nizozemska. Blisko surađujemo u tzv. Programu suradnje Nizozemske konstituence s ciljem pružanja podrške u postizanju i promicanju europskih i međunarodnih standarda u području transparentnih i održivih javnih financija.

Moguć udarac u zadnjem momentu

Austrija neće spriječiti članstvo Hrvatske u Schengenu, a neće niti Švedska. Ali, mogla bi Njemačka

Drago nam je što Hrvatska od 1. siječnja postaje dio eurozone. Trenutne izazovne makroekonomske okolnosti zahtijevaju snažnu suradnju na razini cijele Europske unije. Stoga želimo ojačati naše veze pronalaženjem prilika za daljnju suradnju.

Hrvatska 1. siječnja uvodi euro u uvjetima rekordne inflacije, visokih cijena energije i povećanih ekonomskih rizika. Je li pravo vrijeme za to?

Visoke cijene energije, rekordna inflacija i posljedični ekonomski rizici predstavljaju izazove za sve nas, bez obzira jesmo li dio eurozone ili ne. Smatram da ovi događaji ne bi trebali obeshrabriti Hrvatsku i da treba razmišljati dugoročno. Hrvatska se pridružuje eurozoni kako bi u konačnici ostvarila dugoročne prednosti, kao što su primjerice niži troškovi transakcija, olakšan pristup financijskim tržištima i zaštita od tečajnih šokova. Šire gledano, članstvo u eurozoni važan je korak u procesu gospodarske europske integracije koji mi stoga podržavamo.

Nizozemski parlament usvojio je odluku u kojoj izražava svoje protivljenje pristupanju Rumunjske i Bugarske šengenskom prostoru. Podržava li Nizozemska pristupanje Hrvatske?

Stajalište Nizozemske o proširenju Schengena je jasno: pristupanje je moguće nakon što su ispunjeni uvjeti za to. Kako bi se to moglo procijeniti, potrebne su ažurirane informacije od Europske komisije o svim područjima važnim za donošenje političke odluke o pristupanju Schengenu. Za Hrvatsku, čija je implementacija šengenske pravne stečevine nedavno ocijenjena, potrebne su najnovije informacije o temeljnim pravima na vanjskoj granici koje potvrđuju da su postojeća pitanja ispravno riješena i implementirana. Izvješće Komisije, predstavljeno 16. studenog, predstavlja dio tih ažuriranih informacija. Proučavamo to izvješće. Jednom predočeno, sve informacije bit će ocijenjene, i na političkoj razini, uključujući dijalog s Parlamentom. Za to je potrebno određeno vrijeme.

Nizozemska je članica eurozone od 2002. koja je otad prošla nekoliko kriza. S obzirom na godišnju stopu inflacije koja je u listopadu u eurozoni dosegla 10,6%, odnosno 16,8% (očekivana stopa) u Nizozemskoj te slabljenje eura, kako ocjenjujete odgovor ECB-a na inflaciju dosad?

Europska središnja banka u potpunosti je neovisna u odlučivanju o primjeni svog mandata za održavanje stabilnosti cijena u eurozoni. Stoga, nisam voljna davati svoj sud o politici Europske središnje banke. Međutim, s obzirom na visoke stope inflacije u našim državama, mogu u potpunosti razumjeti da ECB normalizira svoju politiku te da je podigao kamatne stope i izrazio spremnost na daljnja povećanja kamatne stope bude li potrebno. Ciljane i privremene mjere podrške državama kako bi se olakšao teret rastućih životnih troškova za najugroženija kućanstva su ključne, ali također trebaju biti u skladu s ciljevima naše politike u drugim područjima: očuvanja fiskalnih pozicija te nastojanja da ne dođe do pogoršanja inflatornih pritisaka. Fiskalna politika stoga treba štititi ugrožena kućanstva kroz privremene i ciljane mjere podrške.

Nizozemska se protivi ‘plafoniranju’ cijene plina. Kako vidite optimalno rješenje za galopirajući rast cijene energije, poglavito plina?

Trenutačno visoke cijene posljedica su neravnoteže između potražnje i ponude. Mi smo u EU-u ostvarili dobar napredak u rješavanju ovog problema. Kretanje u smjeru snažnijeg smanjenja potražnje, zajedničke nabave plina te koordinacija punjenja skladišta plina važan je put naprijed. Ograničenje cijene plina, kako je predložila EK, riskira destabilizaciju financijskih tržišta energetskih derivata i naštetit će sigurnosti opskrbe plinom u Europskoj uniji. Ali za Nizozemsku ovo nije pitanje ideologije. Ukoliko netko iznese prijedlog koji funkcionira i uklanja gore navedene primjedbe, tada ćemo odigrati konstruktivnu ulogu.

Je li Europi potreban još jedan zajednički financijski paket kojim bi se manje bogatim članicama pomoglo nositi se s posljedicama rata u Ukrajini i efektima energetske krize?

U konačnici sredstva EU-a sama nisu dovoljna i članice imaju nacionalnu odgovornost pomoći građanima koji s teškoćama spajaju kraj s krajem zbog visokih cijena energije. Po svojoj prirodi, svaki proračun ima svoja ograničenja te je stoga važno donijeti prave odluke. Iz perspektive EU, a prije no što se razmotre nove mogućnosti financiranja, važno je optimalno koristiti sva dostupna sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost koji je uspostavljen kao ključni instrument programa NextGenerationEU za pomoć Europskoj uniji u svladavanju Covid krize. U potpunosti smo podržali korištenje preostalih sredstava RRF-a za REPowerEU – inicijativu namijenjenu rješavanju temeljnih uzroka energetske krize.