Pandemija koronavirusa otvorila je nove prilike hrvatskoj prehrambenoj industriji, a toj tvrdnji u prilog ide i istraživanje koje je agencija Ipsos u ožujku provela na uzorku od 792 ispitanika iz opće populacije Hrvatske, koji su ocijenili najbolje hrvatske industrije. Prema rezultatima istraživanja, među najbolje po redu spadaju proizvodnja hrane i pića, trgovina i maloprodaja, tekstilna industrija i telekomunikacije. Kako je uvoz i dalje otežan zbog pandemije, domaći potrošači u kriznim uvjetima biraju domaće proizvode kojima vjeruju, o čemu smo razgovarali s hrvatskim predstavnicima navedenih industrija.
Posvećeni osiguravanju kvalitete
Najbolje dakle kotira proizvodnja hrane i pića koje je 73 posto ispitanika u Hrvatskoj ocijenilo s 4 ili 5, a samo šest posto dalo je jedinicu. Među liderima u proizvodnji hrane je PIK Vrbovec, naša vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji koja se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom svježeg mesa i mesnih prerađevina, a zadovoljava oko 40 posto potreba domaćeg tržišta. Smatraju da proizvodnja hrane zauzima sam vrh među građanima zahvaljujući poticanju razvoja domaćeg gospodarstva i podizanju domaće proizvodnje. “PIK je u tome uvijek prednjačio pa je danas najveći otkupljivač stoke na domaćem tržištu crvenog mesa. Kompanija surađuje s više od 100 farmi u cijeloj Hrvatskoj, a iz hrvatskog uzgoja u PIK godišnje dolazi više od 350.000 svinja i 35.000 goveda”, navode iz tvrtke. Pridržavaju se svih zakonskih propisa, a sigurnost i kvalitetu PIK-ovih proizvoda jamče i međunarodni certifikati. Također, ovlašteni veterinari svakodnevno nadziru proizvodni proces. Iz tvrtke ističu kako su posvećeni osiguravanju vrhunske kvalitete proizvoda pa se tako godišnje u PIK-u – gdje se proizvede oko 100.000 tona svježeg mesa i prerađevina – obavi više od 80 kontrola državne veterinarske inspekcije, oko 10 audita sustava i više od 80.000 mikrobioloških i kemijskih analiza u vlastitom i u referentnim državnim laboratorijima. To su, izgleda, prepoznali i kupci, odnosno ispitanici.
Pokrenuli projekt Naše mi najbolje paše
Drugo mjesto zauzima trgovina i maloprodaja, a iz Kauflanda kažu da ovakvi rezultati potvrđuju kako svojim kupcima pružaju najbolji omjer cijene i kvalitete te najpovoljniju kupnju, uz novitete koje redovito uvode. Puno surađuju i s domaćim proizvođačima i OPG-ima iz cijele Hrvatske, što ih je potaknulo da pokrenu projekt pod nazivom Naše mi najbolje paše kako bi im pomogli. “Kako bi njihov vrijedan rad bio isplativ te im se pružila sigurnost, važno je osigurati otkup proizvoda. Usred koronakrize uputili smo dodatan poziv domaćim malim proizvođačima i OPG-ima da nam pošalju svoje ponude s mogućnošću za potencijalnu suradnju. Odaziv proizvođača bio je vrlo dobar, a u samo mjesec dana ulistano je 150 proizvoda te je ostvarena suradnja s 40 malih proizvođača. I dalje ćemo ih nastaviti s takvim oblikom suradnje podržavati, a i kupci itekako cijene domaće proizvode”, kažu iz Kauflanda koji trenutno zapošljava više od 3000 ljudi i zahvaljujući upravo ovakvim akcijama uspijeva privući nove kupce i zadržati povjerenje stalnih kupaca.
‘Prodisala’ i domaća tekstilna proizvodnja
Treće mjesto zauzela je tekstilna industrija koja nakon gotovo dva desetljeća opet „diše“. Potvrdio nam je to i Davor Sabolić, direktor čakovečkog Čateksa – jedne od naših najstarijih tvornica tekstila – koji smatra kako je pozitivnom stavu javnosti prema tekstilnoj industriji doprinijela pandemija koja je utjecala na zatvaranje tržišta i ekonomije. “Došlo je do velikih problema u distribuciji robe, posebno kod tekstilne koja se uvozila iz Dalekog istoka. Pojavio se i ozbiljan strateški problem na razini države – nedostatak zaštitne opreme jer je većina proizvodnje locirana u Kini, koja je zatvorila granice i prekinula sve isporuke prema svijetu dok nije prvo namirila svoje potrebe. Nemogućnost dobave strateški važne robe je senzibilizirala javnost RH, a tekstilni sektor je putem Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK javno predlagao poticanje domaće tekstilne proizvodnje u segmentu zaštite opreme. U krizi se države okreću vlastitim resursima i mnoge tvrtke upravo iz sektora tekstila su to prepoznale i prenamijenile svoje proizvodnje u tom smjeru”, navodi Sabolić čija tvrtka trenutno zapošljava oko 250 ljudi. S druge strane smatra da će najviše trpjeti modna industrija te uslužna proizvodnja za modnu. “Način proizvodnje, distribucije i prodaje se pojavom pandemije iz korijena promijenio, značajno povećao troškove te smanjio obrtaj. Tvrtke se sve više okreću online platformama, što ćemo u narednom razdoblju sve više gledati”, smatra Davor Sabolić.
‘Shvatili smo koliko je potrebno ulagati u digitalnu infrastrukturu’
Na zadnjem mjestu su telekomunikacije, industrija koja se pokazala među ključnima za funkcioniranje brojnih poslovanja i gotovo svih industrija tijekom dvomjesečne blokade. Tada smo shvatili i koliko je važna ICT industrija te koliko je potrebno ulagati u digitalizaciju i digitalnu infrastrukturu. Istaknuo je to Kostas Nebis, predsjednik Uprave u Hrvatskom Telekomu, najvećem privatnom investitoru u digitalizaciju Hrvatske koji je još prošle godine krenuo s projektom Svijet boljih mogućnosti, kojim su označili početak digitalne transformacije. Projekt svakodnevno provodi više od 4000 zaposlenika u HT-u. “Držeći tempo naših investicijskih planova u mrežu, aktivno podržavamo povratak gospodarskom rastu. Vrlo je malo industrija i još manje kompanija koje pružaju tu uslugu, ključnu za budućnost naše zemlje. Ovo je vrijeme kada kao ključni pokretač i pouzdan partner omogućavamo povezivanje i pružanje važnih usluga, dokazujemo svoju vrijednost pružajući jasne koristi gospodarstvu i društvu, uz inovacije koje predvode transformaciju sektora”, zaključio je Kostas Nebis.
