Korona izazovi utječu na sve sektore, na ovaj ili onaj način. Što se tiče nekretninskog tržišta najveći problem su “zaključavanja” koja onemogućuju potencijalne kupce iz inozemstva da posjete RH nekretnine. S druge strane, pandemija je utjecala na laganu promjenu trenda sa stanova i apartmana, na kuće s okućnicama i poljoprivredna zemljišta.
U građevinskoj industriji došlo je do velikih turbulencija i promjena – nestašica i povećanje cijene za radnu snagu i materijale. U ovoj su godini cijene materijala bile više za cca 30%, u odnosu na godinu ranije. U tom su svijetlu rasle cijene novih nekretnina.
Zadnjih dana na međunarodnim tržištima primjećuje se lagano smirivanje, pa čak i pad cijena. U tom kontekstu očekujemo smirivanje trenda rasta cijena nekretnina, kao direktne posljedice rasta cijena ulaznih troškova.
APN će na proljeće u još jedan ciklus, koji je zadnjih godina bio direktan okidač za rast cijena uglavnom rabljenih stanova, čija je cijena “neopravdano” visoka. U većinu rabljenih stanova je potrebno uložiti vrijeme i novac kako bi ih uredili po želji novog vlasnika, a to je sad velika avantura jer nema majstora, skupi su i u dobrom postotku nedovoljno kvalitetni.
Veliki upitnik su kamatne stope, koje su za naše prilike na povijesno niskom nivou. Ne dođe li do rasta kamatnih stopa i dalje ćemo gledati scenarij kao zadnjih godinu dana, gdje ljudi svoju štednju pretvaraju u kvadrate, kako bi imali veći prinos od minimalne kamate i sačuvali vrijednost novca.
Zbog korone se u sustav ubacila velika količina novca, koji u zadnje vrijeme očito gubi na vrijednosti, a očituje se kroz inflaciju. Ako se taj trend i dalje nastavi, nekretnine će se kupovati kako bi se sačuvala vrijednost novca. S druge strane imamo povećanje stvarnih troškova života i smanjenje kreditne sposobnosti kupaca.
Prvo je pitanje kako će postojeći korisnici stambenih kredita servisirati svoje obveze, zbog povećanja troškova života. Drugo je pitanje mogu li novi kupci dobiti iznose kredita koji su potrebni kako bi financirali kupnju pa visokim cijenama.
Ulazak u eurozonu i Schengen će imati pozitivan utjecaj ma tržište nekretnina, jer će još više stranaca postati “vrući kuoi” hrvatskih nekretnina. Na polju poslovnih nekretnina možemo očekivati nastavak trenda povećanog interesa za logističkim nekretninama i zemljištima te namjene. Uredski prostori će nastaviti pratiti ovogodišnji trend.
Boro Vujović, direktor agencije Opereta
