Tko je mislio da će država uskoro početi čak i prilično zarađivati u okviru redovnog posla državnih službenika koji se obavlja po službenoj dužnosti – taj se u procjeni nije prevario! Kroz izglasane izmjene Općeg poreznog zakona, Vlada otvara vrata za raširenu praksu naplatnih poslova poreznim tijelima. Očekuje se, naime,  da će rasti pritisak na njihovu zaposlenost s ekstra poslom, jer će pored redovnog poreznog mišljenja, izdavati i obvezujuća mišljenja na sva porezna pitanja koje zatraže podnositelji, uz plaćanje po propisanim tarifama, minimalno 5000 kn i više.

  Prema riječima poreznog stručnjaka Vlade Brkanića, riječ je o bitnom poboljšanju u poreznom sustavu od 2019. Kad se dobije ovo mišljenje, ono postaje obvezujuće kako za tražitelja, kaže, tako i za Poreznu upravu u slučaju poreznog nadzora, čime se povećava pravna sigurnost poreznog obveznika. Uz veću pravnu sigurnost čini se ipak i da je novo rješenje odgovor Vlade na prigovore zbog tzv. šutnje administracije – zone visokog rizika za poslovanje čiji su mogući sadržaj uvijek i koruptivni elementi, kojoj su, neslužbeno, 'presudili' zahtjevi da joj administracija stane na kraj.  Na Banske dvore adresiraju ih već dugo dionici iz poslovne zajednice, podržani i od predstavnika krupnog kapitala. Postojeće zakonodavno okruženje za to, pokazalo se, nije bilo pogodno.

Definiralo je vrlo uski krug tema na koje je bilo moguće dobiti obvezujuće mišljenje, pa je vjerojatno to i razlog što u protekle tri godine, koliko ta mogućnost postoji, prema Brkaniću, nije niti izdan velik broj obvezujućih mišljenja.  Iako u novom režimu tematska ograničenja otpadaju, u obrazloženju ove izmjene tek su dvije-tri riječi o tome zašto je potrebno izbrisati stavak 2. iz članka 10. OPZ-a Uz nastojanje da se potakne češća upotreba ovog instituta, još se navodi da će i dalje biti nužno da za teme obvezujućih mišljenja bude ostvaren preduvjet buduće i namjeravane transakcije. To se, kažu, poklapa s terminom prethodnih poreznih mišljenja koji se izraz najčešće koristi za opis ovog instituta.  Iako postoje argumenti da bi Porezna uprava ipak trebala dostavljati mišljenja na teme koje su od interesa poduzetnicima, i revizorica Dubravka Kopun smatra da je bilo potrebno ovako reagirati na situaciju da postoji veći broj tema koje bi trebalo razriješiti s Poreznom upravom te definirati njihov porezni tretman.

Ako navedeno, kaže, znači da će se moći dobiti nedvojbeni stav Porezne uprave oko tema koje interesiraju poduzetnike, pa i uz plaćanje, to svakako predstavlja značajan pomak.  "I danas imamo puno pitanja i situacija, koja su upućena Poreznoj upravi, a gdje nemamo jedinstveni i nedvojbeni stav. Proširenjem kruga potencijalnih pitanja, dolazimo u situaciju u kojoj ćemo uz plaćanje naknade ipak biti u situaciji dobiti mišljenje u roku od 60 dana. Alternativno, rok se može produljiti za dodatnih 30 dana, ako se radi o izuzetno kompleksnom pitanju. Upravo dobivanje nedvojbenog stava Porezne uprave u primjerenom roku je ključno poduzetnicima", ističe Kopun.  Kao neupitno još ističe i opravdani zahtjev da se trebaju ispuniti očekivanja u pogledu transparentnosti.

To znači, kaže, da se ova mišljenja i nadalje javno objavljaju na stranicama Porezne uprave, kako bi ih svi poduzetnici mogli adekvatno primijeniti. "Iz ovog aspekta vidim isključivo za poduzetnike i sve nas iz računovodstveno-porezne branše samo pozitivne pomake, tako da ćemo moći ubrzati rješavanje poreznih pitanja koja nas i nadalje muče. Postoje određena pitanja iz segmenta PDV-a koja ni danas, 5 godina nakon ulaska RH u EU nismo uspjeli razriješiti i nismo sigurni da je naše shvaćanje identično shvaćanju Porezne uprave u slučaju bilo kakvih kontrola. Naravno, negativna strana ovakvog razrješenja situacije može biti u segmentu da Porezna uprava više neće izdavati mišljenja za koja prethodno nije primila novčanu uplatu, odnosno da će se fokusirati samo na odgovaranje 'naplativih"' pitanja", ističe Kopun.

Koliko je novi pristup prihvatljiviji za poduzetnike, toliko je, čini se, stvorio problem poreznim savjetnicima koji će ostati bez svog angažmana u pojedinim pitanjima. Nezadovoljstvo time zasad iz tih redova javno ne iskazuju, tek načelno se komentiraju teorijski i praktični problemi, ali mnogi se slažu oko toga da se odstupa od načela po kojem kontrolor ne smije biti i u funkciji savjetnika. Odraz toga je pravilo koje u cijeloj EU brani revizorima da pružaju usluge poreznih savjetnika istom klijentu, zbog čega se novi institut propituje i sa stajališta vladavine prava. Činjenica je da se u jednoj Njemačkoj u Poreznu upravu ne ide po savjet, ističe Brkanić. Pitanja pravne prirode otvaraju se i sa stajališta Zakona o općem upravnom postupku, lex generalisa u poreznim postupcima.

Tamošnja dva instituta –  jamstvo stjecanja prava te obavješćivanje o uvjetima ostvarivanja i zaštite prava, prema riječima predstojnika katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta  u Zagrebu Marka Šikića, služe ostvarivanju legitimnih očekivanja građana i poduzetnika prema javnopravnim tijelima da dobiju obavijesti, ali prije stupanja u postupak. Kako je javnopravno tijelo dužno informirati što mogu očekivati, stoga zakonodavac i govori o zainteresiranim osobama, kaže, a ne o strankama.

Ključno je da se sadržaj zadržava na razini općenitih informacija, a potom u postupku utvrđuju činjenice koje nisu poznate u vrijeme kad se traži obavijest. "Ako se institutu obvezujućeg mišljenja u OPZ-u pristupa na navedeni način, onda su nove mogućnosti koje se pružaju opravdane. Ali, izgleda da to nije slučaj, jer proizlazi da će Porezna uprava zainteresiranu stranu prije pokretanja upravnog postupka detaljno informirati o meritumu, odnosno u meritum će se ulaziti prije pokretanja postupka, u kojem se zainteresirana osoba kao stranka u borbi za svoja prava nalazi u drugoj ulozi", kaže Šikić.  Po njemu institut obvezujućeg mišljenja nije zamišljen da u meritumu rješava ono što porezna administracija čini u postupku u kojem donosi prvostupanjsko rješenje, na koje postoji pravo žalbe.

Promjena koja se uvodi stoga nalikuje na pretpostupak u kojem se jako ulazi u pojedinosti slučaja, što nije bit sličnih instituta koje poznaje Zakon o općem upravnom postupku, gdje je težište na davanju općenite informacije, kaže naš sugovornik te zaključuje:  "U postupcima koji se vode po službenoj dužnosti, kakav je i porezni postupak, mogu se davati generalne informacije. Ako bi praksa bila suprotna tome, i to uz naplatni posao, to je sporno."