Obvezni mirovinski fondovi počeli su brisati gubitke ostvarene tijekom prošle godine koja je – što zbog utjecaja ruske agresije na Ukrajinu, što zbog inflacije i sve skupljeg novca – bila najlošija na burzama od velike financijske krize prije 15 godina.

Prva četiri mjeseca ove godine bila su dovoljna da gubitke anulira polovica fondova iz kategorije A, u kojoj su većinom mlađi članovi. Prema podacima portala Hrportfolio, lanjske gubitke iza sebe su ostavili AZ-ov fond te Erste Plavi. AZ je za 2022. ubilježio 2,11 posto minusa, a prinos za ovu godinu trenutno iznosi 3,93 posto.

Ersteov fond prošle godine ostvario je pad od 4,25 posto, a u 2023. bilježi 5,43 posto. Vrlo blizu oporavku je i PBZ/CO fond. Trenutno je ojačao 7,52 posto, ali za potpuno brisanje lanjskih 7,13 posto pada trebao bi dosegnuti 7,68 posto. Raiffeisen je za sada još relativno daleko od brisanja gubitka – bilježi 3,85 posto rasta, a za potpuni oporavak treba mu 5,17 posto.

Oporavak u relativno kratkom vremenu fondovi kategorije A mogu zahvaliti svojoj strukturi vrijednosnica u koju ulažu, gdje je veći fokus na dionicama. Samo domaće dionice zauzimaju 23,4 posto imovine fondova kategorije A, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za ožujak, a tome treba pribrojiti i 12,15 posto udjela stranih dionica te 13 posto imovine uložene u inozemne investicijske fondove.

Naime, za razliku od prošle, ove je godine situacija s dionicama daleko bolja. Ako se osim porasta cijene hrvatskih dionica uračunaju i dividende koje mirovinski fondovi dobivaju, domaće dioničko tržište izraženo kroz indeks CROBEXtr za ovu godinu bilježi 15,5 posto rasta. Ponešto optimizma ove godine vlada i na vodećim stranim tržištima.

Iako kamatne stope središnjih banaka i dalje rastu, indeks 500 najvećih američkih kompanija (S&P 500) u dosadašnjem je dijelu godine u plusu od 6,5 posto dok je europski dionički indeks STOXX 600 ojačao 8,2 posto. Ipak, ovi pozitivni trendovi na burzama još nisu izbrisali gubitke najbrojnije kategorije B domaćih obveznih mirovinskih fondova.

Mjerilo te kategorije Mirex B za 2023. bilježi rast od 2,76 posto te bi za anuliranje lanjskog minusa trebalo ojačati ukupno 5,31 posto. Bolja situacija nije ni u načelno najsigurnijoj kategoriji C čiji je Mirex u plusu 0,6 posto, a trebao bi dohvatiti 5,54 posto.

Nedostaci kategorije C posebno su se vidjeli u lanjskoj ekstremnoj situaciji inflacije i rasta kamatnih stopa/SHUTTERSTOCK

Ove su kategorije daleko više izložene državnim obveznicama od kategorije A, a prošle godine njihovi članovi vidjeli su i naličje mehanizma koji je prijašnjih godina donosio odlične rezultate. Od početka 2015. do kraja 2021. vrijednost Mirexa C skočila je 34 posto.

No, porastom kamatnih stopa starija obveznička izdanja u portfeljima mirovinskih fondova s nižim kamatnim stopama knjigovodstveno vrijede manje jer je isplaćena kamata manja od novijih obveznica. Ipak, valja istaknuti kako gubici za 2022. nisu bili rezervirani samo za domaće mirovinske fondove.

U široj javnosti možda i najpoznatiji svjetski fond, norveški “Naftni fond”, lani je ostvario minus od 14,1 posto. Američki korporativni fondovi izgubili su 19 posto, javni 17 posto, a kanadski između 14 i 17 posto. Bolja situacija nije bila ni s druge strane Atlantika. Spomenimo samo najradikalnije primjere – britanski mirovinski fondovi imali su minus od 20 posto, nizozemski iznad 22 posto, a švicarski preko 10 posto.

Ispravnija slika
Ipak, bolju (i ispravniju) sliku o uspješnosti domaćih obveznih mirovinskih fondova daje pogled u njihov prinos u malo dužem razdoblju. Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) o rezultatima mirovinskih fondova iz zemalja Europske unije u zadnjih osam godina – od kada je u izvješće uključena i Hrvatska – pokazuju da je prosječni realni prinos hrvatskih mirovinskih fondova (obveznih, dobrovoljnih i mirovinskih osiguravajućih društava) iznosio 4,88 posto godišnje.

Taj podatak u suštini pokazuje rezultat cijelog mirovinskog sustava temeljenog na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Bolji rezultat ostvarili su samo islandski (6,33%), nizozemski (5,74%), finski (5,6%) i danski mirovinski fondovi sa 5,36 posto. Osim fondova iz država “Nove Europe”, slabije rezultate u tom su razdoblju zabilježili i fondovi iz Švicarske, Belgije, Norveške, Austrije, Španjolske, Njemačke i Italije.

Danijel Nestić, znanstvenik s Ekonomskog instituta u Zagrebu i ekspert za mirovinski sustav ističe kako ono što rade domaći mirovinski fondovi treba promatrati u usporedbi s istovjetnim fondovima u Europi.

“Kada se tako stvari promatraju, hrvatski mirovinski fondovi u zadnjih su 10 godina među najuspješnijima”, kaže Nestić. Naravno, prinosi su rezultat strukture ulaganja, a oko ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova već se godinama lome koplja. Udjel obveznica – inače propisan od države – najveći je kamen smutnje.

Dio javnosti smatra da baš zbog velikog udjela te vrste vrijednosnica mirovinski fondovi ne ostvaruju dovoljno velike prinose da budućim umirovljenicima pruže minimalnu financijsku sigurnost u mirovini. Drugi pak dio već godinama tvrdi kako članovi mirovinskih fondova ustvari sami “plaćaju” svoje prinose s obzirom da država isplaćuje mirovincima kamate na obveznice, a taj novac dolazi od poreza.

Podaci Hanfe pokazuju da sve kategorije mirovinskih fondova imaju 57,4 posto imovine uložene u hrvatske obveznice. Ovogodišnja studija “Global Pension Asset Study” koju je izradio Thinking Ahead Institut pokazuje da mirovinski fondovi iz sedam država s najvećom mirovinskom imovinom u prosjeku 42 posto ulažu u dionice, 32 posto u obveznice, tri posto u depozite te 23 posto u infrastrukturne projekte i alternativne klase imovine.

‘Prodrmana’ C kategorija
Pri tome, u dionice više ulažu američki (47%) i australski fondovi (51%), a najmanje nizozemski (32%) i švicarski (30%) fondovi. Pitanje strukture ulaganja zasigurno će biti dotaknuto u izmjenama regulative o mirovinskim fondovima koja je u pripremi. U tom pogledu ne bi bilo zgorega izmijeniti limite za ulaganja kategorije C koja sada ne smije ulagati u dionice.

Rezultat takve strukture kategorije C posebno se vidio u lanjskoj ekstremnoj situaciji inflacije i rasta kamatnih stopa. Danijel Nestić smatra da bi postojeću strukturu ulaganja u A, B i C kategoriji trebalo malo “prodrmati”. “Svaka koncentracija ulaganja nepovoljno utječe, posebno ako tržišni uvjeti nisu povoljni, pa ta koncentracija otežava upravljanje portfeljem.

Bilo bi dobro da se kategoriji C izmjenama regulative dopusti određen manji postotak ulaganja u dionice. Doduše, valja imati na umu da se prošle godine na tržištima kapitala dogodilo nešto vrlo netipično, a to je da se dogodio istovremeni pad i dioničkog i obvezničkog tržišta”, kaže Nestić.