Hrvatska obrtnička komora izradila je 50 standarda zanimanja, a odobreno je njih 38 i već su upisani u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Činjenica da su već ušli ili će uskoro ući u Registar HKO-a u odnosu na 50 standarda zanimanja obrtničke komore predstavlja polazišnu točka u procesu reforme strukovnog obrazovanja koja kreće od tržišta rada i potreba poslodavaca.

Što se obrtnika tiče, oni su definirali što im treba tako da se pri izradi standarda kvalifikacija i kurikuluma to mora uvažiti, kako bi na tržištu rada dobili radnike s vještinama koje obrti u suvremenom poslovanju trebaju, rečeno je na jučerašnjoj promociji obrtnika-stručnjaka koji su sudjelovali u izradi standarda zanimanja u organizaciji HOK-a.

Podloga iz 2019.
Obrtnička komora iza sebe ima već 28 godina u provedi aktivnosti u području strukovnog obrazovanja te je jedan od partnera u okviru projekta “Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada”, koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Nositelj projekta je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a provode ga s partnerima Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i HR Centrom.

U cilju značajnijeg povezivanja tržište rada i sustava obrazovanja provedbom HKO-a kroz razvoj standarda zanimanja, tijekom 2019. stvorena je financijska podloga: riječ je o ugovoru ukupne vrijednosti oko 25 milijuna kuna bespovratnog novca.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec/Ž. Bašić/PIXSELL

U okviru projekta predviđena je izrada 200 standarda zanimanja za strukovna zanimanja i područje obrazovanja odraslih, te između ostalog ažuriranje Nacionalne klasifikacije zanimanja (NKZ), implementacija ESCO-a (Europske klasifikacije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja) u NKZ te izrada aplikacije za regulirane profesije.

Znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne odgovaraju potrebama tržišta rada, te se prema potpredsjedniku HOK-a Davoru Plešku, Komora aktivno uključila u izradu standarda zanimanja kao partner u projektu resora rada i kao predstavnik 100.000 hrvatskih obrtnika.

“Bez obrtnika koji su se u najvećem broju uključili ne bismo mogli izraditi aktualne standarde zanimanja”, izjavio je Pleško. Načelnica Sektora za unapređenje i razvoj poduzetništva i obrta (MINGOR) Danijela Žagar u svom osvrtu na potrebe tržišta rada istaknula je kako naši poduzetnici i obrtnici imaju sve veće poteškoće s pronalaskom kvalificirane radne snage.

Zaživjela implementacija
“Kroz ovaj projekt je zaživjela implementacija alata HKO-a te osiguran zamah koji će dovesti do promjena što će rezultirati s boljom pripremljenošću učenika za tržište rada. Standardi su važan kotačić u izradi kurikuluma; naime su programi više od 20 godina, a strukovno obrazovanje nije moguće unaprjeđivati bez snažne suradne s gospodarstvom”, navodi Žagar.

Prema načelnici Sektora za tržište rada (MROSP) Ireni Bačelić, održano je 20-ak radionica i 100 različitih savjetovanja kojima je pružena podrška partnerima na projektu.

“Imamo kvalitetne stručnjake, know how i poslodavce koji su izuzetno zainteresirani, a jedini način da dođemo do kvalitetnih radnika je kroz obrazovanje”, kazala je Bačelić. U HOK-ovom dokumentu, uz modernizaciju postojećih zanimanja, nastala su i nova koja tržište traži, npr. stilisti za kućne ljubimce i tetovirači.

Prema podacima iz Registra HKO-a, 14 standarda kvalifikacija već je u procesu izrade što predstavlja sljedeći korak u reformi strukovnog obrazovanja na čemu je angažirana Agencija za strukovno obrazovanje i regionalni centri.

Očekivanja gospodarstvenika generalno su usmjerena k ubrzanju cjelokupnog procesa uz potrebnu fleksibilnost. U HOK-u nisu na tome stali, štoviše u sklopu promocije obrtničkih zanimanja umjesto hodanja po školama, pokušavaju se približiti mladima i na druge načine. Tako je njihov video o obrtničkim zanimanjima na tik toku zabilježio s oko 330.000 pregleda.