Kada se govori o mladima u Hrvatskoj, često se može čuti da su oni premalo proaktivni. Tvrdi se da im je danas znanje udaljeno na klik miša, da na raspolaganju imaju razne inkubatore, akceleratore, studentske udruge i da je danas uspjeti lakše nego ikada. Je li to baš tako upitali smo vodeće ljude domaćih visokoobrazovnih institucija, stručnjake za ljudske resurse i gospodarstvenike.

"Istina je, informacije su danas dostupnije nego ikada prije, no nisu sasvim besplatne i nisu dostupne onima koji se njima nisu naučili koristiti", kazao je Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) i nadodao da se danas pred profesore postavlja sve veći izazov kako pružiti znanje mladima, kojima je 'sve dostupno'. "Mladi danas imaju mogućnost učiti na lakši i brži način o svakom području koje ih zanima. No, ono što sami ne mogu lako naučiti jest timski rad, kritičko razmišljanje, rješavanje problema, a to je ono što predavači  pružaju našim studentima kroz praktične projekte… To je zapravo izrazito pozitivna stvar, jer studente potiču na razvijanje svestranosti", smatra Njavro. 

Tehnologija preuzela ulogu roditelja
Ivana Silić, voditeljica odjela za upise u RIT Croatia, mišljenja je kako je danas zapravo teže i kompleksnije uspjeti nego prije. Promjene koje se događaju sve brže zahtijevaju kontinuirano učenje i vrlo brzu reakciju te anticipiranje nadolazećih promjena, ističe Ivana Silić i objašnjava kako je obrazovanje sve dostupnije što znači i da je konkurencija na tržištu rada sve jača te diploma bez razvijenih radnih vještina i iskustava nema toliko veliko značenje kod poslodavaca. "Sve više kompanija od 'friško' diplomiranih studenata očekuje da budu plug-n-play, a za to je važno već kroz studij stjecati radna iskustva. Dostupnost tehnologija i globalno tržište omogućuje mladima da pametne ideje lansiraju brže nego što su to prethodne generacije mogle, ali će, ako te ideje ne uspiju, i pad biti 'teži'.

U vrijeme četvrte industrijske revolucije i razvoja umjetne inteligencije, pojedine vještine i znanja poput kritičkog razmišljanja, kreativnosti, odnosa s ljudima, emocionalne inteligencije od iznimne su važnosti, a u budućnosti će biti još važnija", smatra Ivana Silić. Voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima Nataša Hrabar Kaštelan upozorava kako upravo ta velika dostupnost informacija i baza znanja problematična, odnosno da se postavlja pitanje kako se uopće snaći u toj nepreglednoj količini informacija.

"Mišljenja sam da bi mladim ljudima trebalo pomoći i učiti ih kako informacije na pravi način selektirati i analizirati, odnosno uzimati s dozom skepse. I tu onda dolazimo do pitanja medijske pismenosti mladih odnosno opće razine medijske pismenosti. Što se tiče mogućnosti koje se pružaju pred mlade ljude, s jedne strane čini se da je mogućnosti bezbroj, ali s druge strane bih rekla da je konkurencija sve veća i da zaista samo oni s najboljim idejama, znanjem i neiscrpnom energijom kao i hrabrosti, mogu uspjeti. Svjetska umreženost i novi komunikacijski kanali mladima danas daju priliku za razvijanje globalnih proizvoda i usluga. Pogledajte samo u nekoliko zadnjih godina koliko zapravo ima novih poslova i zanimanja, odnosno kolika je količina projekata, pogotovo u području programiranja, koji se razvijaju u Hrvatskoj i izvoze u inozemstvo. Na mladima je da zaista tijekom svog obrazovanja koriste sve mogućnosti koje im se pružaju i izvan samog studija kao što su različite prakse kako kod nas tako i u inozemstvu, sudjelovanje u projektima i dodatnim edukacijama koje će im proširiti opseg znanja. Najbolji, najuporniji, najznatiželjniji i najvrjedniji sigurno će uspjeti u svojim planovima", smatra Nataša Hrabar Kaštelan.

Viša HR savjetnica u Selectiju, Martina Kessler, ističe kako veliki problem predstavlja raskorak između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada koji ne osigurava dovoljan broj kvalificiranih radnika za deficitarna zanimanja niti nudi pogled u budućnost u kojoj će biti potrebno osigurati set sasvim drugačijih kompetencija. kao što su one u području STEM-a.

  "Znanje i informacije su danas daleko više odnosno lakše dostupni, mladi su danas informirani i sve više promišljaju o svojoj budućnosti. Smatram da je ključno poticati odgovornost roditelja, obrazovnih institucija te razvijati proaktivan stav mladih kroz promicanje vrijednosti poduzetničkog duha i to što ranije, dakle, već od srednjoškolske dobi", kazala je Martina Kessler. Prodekan za nastavu i studente na Poslovnom veleučilištu Zagreb (PVZG) Goran Luburić ističe kako sve ono ključno što mlada osoba 'upije' i životne vrijednosti koje prihvaća događaju u najranijem periodu života, u djetinjstvu.

" Obitelj je glavni kompas. Mislim da je tehnologija tu preuzela veliku ulogu u posljednje vrijeme. Tehnologija je postala alibi za klasičan odgoj. To može biti dobro i loše. Prilika se uvijek može stvoriti, danas čak i prije nego ranijih godina, samo što je dugoročno opstati ipak teže jer se trendovi brzo mijenjaju. Oni koji su proaktivni stići će tamo gdje žele prije ili kasnije, a pasivnima poručujem: osamostalite se. Preuzmite kormilo života u svoje ruke i krenite. Nije sramota ne uspjeti, sramota je ne pokušati", kazao je Goran Luburić.  

Najvažnija je motivacija
Mario Škarica, predstavnik tvrtke Atron electronic GmbH u Hrvatskoj, kaže kako za mlade ne može reći da nisu aktivni što potvrđuje spremnost odlaska od kuće u drugu sredinu, čak i inozemstvo, u potrazi za novim šansama. Slaže se da je danas lakše doći do izvora informacija i znanja, ali ističe da je osobnost uz radnu i životnu motivaciju i dalje glavni pokretač u životu, odnosno temelj za uspjeh.

Primož Polajnar, generalni direktor HP-a za Adria regiju, slaže se da se danas za bilo koji odgovor može obratiti Googlu, te u šali nadodaje kako je 'čudo' što je stara generacija uspjela završiti škole i fakultet bez njega. "Što se tiče proaktivnosti, rekao bih da postoje pojedinci, koji su više nego aktivni, ali postoji i određeni broj njih, koji misle, da se sa znanjem iz inkubatora, akceleratora može doći to super pozicije u nekoj tvrtki.  

Polako graditi karijeru
Predlažem da svi koji žele napraviti neku ozbiljnu karijeru u bilo kojoj tvrtki moraju počnu od 'dna', da nauče odraditi sve stvari u jednoj firmi, prođu kroz različite pozicije i skupe različita znanja, pa da onda za par godina dođu do pozicije koja im je cilj. Tako se danas gradi uspješna karijera. Uspjeh ne dolazi preko noći", kaže Polajnar i ističe kako mladi danas sve  više gledaju da što brže dođu do odlične plaće i pozicije jer su navikli na dobre stvari koje si mogu priuštiti sa studentskim radom.

Takvi pojedinci, nastavlja Polajnar, imaju prevelika očekivanja kad traže posao. Traže dobru poziciju, odličnu plaću i kad to ne dobiju, onda im je kriv cijeli svijet i kažu da je netko drugi to dobio preko veze. "U stranim kompanijama poput naše to nikada nije slučaj, ali smo doživjeli da nam dolaze studenti ili visokoobrazovane osobe koje su došle ravno s fakulteta i očekuju prosječnu plaću zaposlenika u HP-u. Do takve plaće većina je zaposlenika došla višegodišnjim radom unutar kompanije i penjanjem kroz različite pozicije", rekao je Polajnar.