Vlada je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usvojila, među ostalim, i Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2024. godinu.

Novi paket predviđa ukupno 73 mjere rasterećenja provedbom kojih se planira direktno troškovno rasterećenje u iznosu od 132,8 milijuna eura ili nekadašnjih milijardu kuna, istaknuo je Damir Habijan, novi ministar gospodarstva i održivog razvoja, predstavljajući plan.

Poljoprivreda i zdravstvo
Tim paketom osigurava se daljnje rasterećenje gospodarstva, kaže, a on je i jedna od reformskih mjera vezanih uz poslovno okruženje u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Dakle, jedan od preduvjeta za sljedeću tranšu isplate sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.

Resorni ministar naglasio je kako je prethodni Akcijski plan, donesen 2020., u cijelosti proveden s prvim kvartalom 2022. On je uključivao 50 mjera čiji ukupni efekti rasterećenja premašuju 70 milijuna eura.

U pripremi nove runde smanjenja neporeznih i parafiskalnih nameta Ministarstvo gospodarstva je koordiniralo aktivnosti oblikovanja mjera s nizom drugih tijela državne uprave, od sedam ministarstava do Državne geodetske uprave, Državnog inspektorata, Državnog zavoda za statistiku te Hrvstske gospodarske komore.

Gotovo 20 posto planiranih mjera već je provedeno tijekom priprema Akcijskog plana. Naime, u resornom ministarstvu navode da su od ukupno planiranih 132,8 milijuna eura već provedeno rasterećenje gospodarstva u iznosu od 25,7 milijuna, dok će se preostale mjere provesti najkasnije do kraja prvog kvartala 2024.

Plan rasterećenja predstavio je novi minstar Damir Habijan/JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

Prema Akcijskom planu, najveći dio rasterećenja – više od 60 milijuna ili 45 posto – odnosi se na mjere u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Više od 25 milijuna eura odnosi se na rasterećenja pod okriljem Ministarstva rada i mirovinskog sustava, i to uglavnom zbog smanjenja naknada za upravljanje te ukidanja ulazne naknade obveznim mirovinskim fondovima. Po 10-11 milijuna eura su rasterećenja u sustavu poljoprivrede i zdravstva.

Promatrano po mjerama, najveća rasterećenja odnose se na naknade za korištenje voda, vodne doprinose te naknade za zaštitu voda. Planom je predviđeno da se naknade za korištenje voda, kojih se godišnje danas ubere oko 96 milijuna eura smanje za nešto manje od 20 posto, što će rezultirati rasterećenjem od gotovo 19 milijuna eura.

Za naknade za zaštitu voda, koje danas gospodarstvo stoje oko 36,5 milijuna eura, predviđa se smanjenje za 22 posto, što bi zajedno s efektorm primjene tzv. korekcijskog koeficijenta za posljedicu trebalo imati rasterećenje za oko 18,5 milijuna eura. Projekcija rasterećenja po osnovi ukidanja vodnog doprinosa premašuje 16,5 milijuna eura.

Istodobno, uskoro bi se u cijelosti trebala ukinuti i naknada koju danas plaćaju članovi EKO bilančne grupe (obnovljivi izvori energije), što ih sad godišnje opterećuje s oko četiri milijuna eura. Višemilijunsko rastrerećenje slijedi i za poduzetnike obveznike plaćanja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma. One će se u iduća tri mjeseca smanjiti za 31 posto, a računa se da će taj trošak od 23,7 milijuna eura godišnje ubuduće biti oko 9 milijuna eura manji.

Radiofrekvencije…
Jedna od mjera Akcijskog plana je i ukidanje plaćanja obvezne članarine za HGK, što poduzetnike danas stoji oko 21 milijun eura godišnje, a procjene su da će to rezultirati rasterećenjem za 7,7 milijuna eura.

Istodobno, gotovo duplo veće rasterećenje, tj. oko 13 milijuna eura, očekuje se kao rezultat plana da se prepolovi iznos naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra. Mnogi će se poduzetnici očito pronaći u barem u nekoliko mjera rasterećenja.