Po velikom broju prijedloga koji nisu prihvaćeni sa strane MINGOR-a, ističe se nekoliko nacrta novih propisa u području energetike za koja je provedeno e-savjetovanje.

Isto je potvrđeno i na zadnjoj sjednici Vlade s koje je u hitnu saborsku proceduru upućen paket promjena lex specialisa Zakona o tržištu električne energije (ZoTEE) i Zakona o OIE i VUK (ZOIEVUK). Po istom principu, s puno odbijenica, novi model zaokružuju Vladine Uredbe o energetskim odobrenjima (EO) te o poticanju razvoja OIE i VUK.

Takav rezultat masovnog uključivanja javnosti, od energetskih zajednica i gospodarskih udruženja do čak oko 90% energetskih tvrtki iz jako angažiranog OIE sektora u Hrvatskoj, koji pomno prati sve promjene i želi sudjelovati u razvoju, svakako nije dobar signal. Međutim, očite su težnje za produbljivanjem dijaloga koji će u konačnici, kako mnogi očekuju, rezultirati uvažavanjem potreba energetskog sektora.

Na osnovi navedenog u riziku su mnogi u sektoru proizvodnje električne energije iz bioplina: naime, sektor je ispao veliki gubitnik, dok su svi ostali slično, ali na drugi način jer se, ukratko – može više. Primjer je prijedlog Uredbe o poticanju razvoja OIE i VUK, kojim se sudionicima natječaja nameće plaćanje jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja u iznosu 39,816 EUR/kW priključne snage, što je naišlo na veliko nezadovoljstvo.

Tako je OIEH stava da uvođenje jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja predstavlja nepotreban i previsok namet investitorima, budući da uz plaćanje naknade za EO, avansne uplate za ugovor o priključenju, okolišnih dozvola i slično u tako ranoj pred razvojnoj fazi projekta predstavlja preveliki financijski teret.

Na primjeru proizvodnog postrojenja priključne snage 50 MW računica pokazuje da treba platiti bankarsku garanciju od cca 2 milijuna eura, uz znatne troškove izdavanja garancije i njihovih naknada. Usprkos protivljenju sudionika e-savjetovanja, ukidanje, tj. smanjenje iznosa nije prihvaćeno.

Postoje upitnici i u odnosu na geotermalna postrojenja. Naime, zbog specifičnosti njihova razvoja i eksploatacije, predloženo je uzimanje u obzir fazne izgradnje u razdoblju valjanosti premije, posebno za svaku fazu.

Imajući na umu da geotermalni projekti zahtijevaju veći broj bušotina, ove bi elektrane, sukladno tome, trebalo puštati u fazama u pogon, kako bi se počelo s proizvodnjom električne energije dok se nastavlja izgradnja narednih faza projekta. Taj prijedlog nije prihvaćen uz obrazloženje kako se ugovor o otkupu električne energije primjenjuje kod svih tipova postrojenja jednako.

Među pozitivnim pomacima je status agrosunčane elektrane/V. Ž. Rogulja/PIXSELL

Svima isti uvjeti
Ističe se i prijedlog da se zajednicama obnovljive energije omogući ostvarivanje jednakih šansi kao i tržišnim akterima u natječajima za potpore za proizvodnju električne energije iz ‘obnovljivaca’. I to tako da se smanji ili ukloni obaveza davanja bankovnih garancija i jamstava, jer one u pravilu ne mogu zadovoljiti visoke zahtjeve koji se postavljaju konvencionalnim tržišnim sudionicima. Međutim, ni to nije prihvaćeno, uz obrazloženje da se na sve sudionike natječaja moraju primijeniti isti uvjeti.

Zelena energetska zadruga (ZEZ), čija je misija pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju OIE, također u prijedlogu Zakona o OIE i VUK predložila je izmjenu pojma “potrošači vlastite obnovljive energije”. To bi korisnicima spojenim na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu koji nisu u istoj zgradi, ali su primjerice u istom naselju, omogućilo da se udruže i troše vlastitu energiju.

Tako će skupina suvlasnika zgrada ili kuća, od kojih možda neki imaju mogućnost ugradnje fotonaponskih postrojenja, moći zajednički uložiti u postrojenje u neposrednoj blizini i zajednički koristiti jeftiniju obnovljivu energiju, bez obveze osnivanja nove pravne osobe. ZEZ je dobio i više stotina upita od građana koji bi htjeli dijeliti energiju sa susjedima, no to po postojećem prijedlogu neće biti moguće bez da se osnuje nova pravna osoba.

Po njima, to nema smisla ako se radi samo o potrebi trošenja vlastite energije. Taj prijedlog nije prihvaćen, među ostalim zbog rizika od sive ekonomije te poremećaja u elektroenergetskom sustavu.

Komunalni doprinos
Među pozitivnim pomacima je svakako produživanje roka trajanja EO s 5 na 7 godina, kao i status agrosunčane elektrane kojima se otvara put ka povećanju ekonomskog potencijala poljoprivrednog gospodarstva uz korištenje OIE. Dodatni financijski teret investitorima čini propisivanje početne cijene godišnje naknade JLS-ovima.

To de facto predstavlja komunalni doprinos, pa kako bi se spriječilo dvostruko plaćanje godišnjeg doprinosa, OIEH je predložio da se OIE projekti izuzmu od plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa tako da ostanu u obvezi plaćati godišnju naknadu JLS u iznosu 1,50 EUR/kW priključne snage. Međutim, i ovaj prijedlog je odbijen.