Svi pokazatelji upućuju da će nam obnovljiva energija ostvariti udio veći od 70% godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku po pitanju zelene tranzicije svrstalo u top pet zemalja Europske unije.
Iako su podložne visokom stupnju neizvjesnosti, preliminarne brojke predviđaju da bi za podmirenje potrošnje doprinos energije vjetra, sunca, bioplina, biomase i geotermalne energije ove godine mogao dosegnuti 20% raspoložive energije.
Prema podacima HEP-ODS-a Hrvatska je 1. kolovoza imala 353 MW instaliranih solarnih elektrana, pa zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta u kolovozu bilježimo veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana.
Izdržali toplinski val
Kako stoji u analizi udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), u kolovozu su i vjetroelektrane ostvarile dobru proizvodnju, dok je proizvodnja iz geotermalnih kapaciteta bila znatno smanjena. Na satnom je nivou u prometu električne energije u kolovozu vidljiva velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog vremenskih prilika tijekom mjeseca te utjecaja turističke sezone.
Zbog dobre hidrologije hidroelektrane su u kolovozu ostvarile veliku proizvodnju, ali su i naše termoelektrane radile pojačano. Termoelektrana Plomin bilježi proizvodnju od 145 GWh u kolovozu, dok su termoelektrane na plin proizvele 282 GWh. U kolovozu je zbog velike potrošnje bilo potrebno uvoziti dosta električne energije, točnije 160 Gwh. Maksimalni uvoz iznosio je 1371 MWh/h, a najviše smo uvozili za vrijeme toplinskog vala u razdoblju od 21. do 27. kolovoza. Reverzibilna RHE Velebit bila je skoro cijeli mjesec izvan pogona.
“Snažan rast proizvodnih kapaciteta sunčanih elektrana u proteklih godinu dana kreće se po eksponencijalnoj krivulji. Ako se rast nastavi do kraja godine možemo dosegnuti gotovo 500 MW solara, što će značajno pridonijeti uravnoteženoj elektroenergetskoj bilanci i u konačnici manjem uvozu.
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu iznosila je 186.958 MWh, a faktor korištenja snage bio je 23%, što je više od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec. Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu je iznosila 251,3 MWh/h, maksimalna proizvodnja po satu iznosila je 774 MWh/h, a maksimalni faktor korištenja snage 70,9%”, navode iz OIEH kojima je na čelu direktorica Maja Pokrovac.
Električna energija koju su proizveli OIE pokrivala je na satnom nivou i do 50% potrošnje u kolovozu, a bilo je i razdoblja kad je pokrivala samo 3,2% potrošnje. Zbog povoljnog sadržaja vode u akumulacijama u sustavu je bilo većinom dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje, a dio je ostvaren na interkonekcijama (izvoz/uvoz) radi uravnoteženja sustava.
Maksimalni satni promet je iznosio 3872 MWh/h. Maksimalni satni tranzit je iznosio 850 MWh/h. Iz OIEH ističu da je prijenosna mreža sve to dobro izdržala, posebno za vrijeme toplinskog vala.
Lani uvoznici, sada izvoznici
Prema ovoj analizi, ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine je iznosio 17.352 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 13.246 Gwh.
U ovogodišnjem razdoblju bili smo i izvoznici električne energije dok smo je lani bili primorani uvoziti. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine prodali 926 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju lani kupili 1580 GWh. To čini razliku od 2506 GWh koja je, uz tržišne cijene električne energije, energetskim tvrtkama zasigurno donijela odlične financijske rezultate.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu