Pet godina je od katastrofalnog zagrebačkog potresa, koji je na današnji dan 2020. u 6.24 zatresao Zagreb s magnitudom 5,5 prema Richteru. Epicentar potresa bio je sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, a od zadobivenih rana umrla je 15-godišnjakinja dok je 27 osoba ozlijeđeno.Bio je to najjači potres u posljednjih 140 godina na zagrebačkom području, a nakon glavnog potresa, niti pola sata kasnije uslijedio je i potres magnitiude 5.0. U danima koji su slijedili dogodio se niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500.

Potres se dogodio u vrijeme uvođenja epidemioloških mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa što je bila dodatna otežavajuća okolnost, a snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj katedrale, kao i ulice i parkirani automobili zatrpani ciglama i kamenjem obišle su svijet i ostale upisane u kolektivnu svijest građana.

U potresu je znatno oštećena povijesna jezgra grada, a posljedice su pretrpjele i okolne, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska, županije. Srušene su ili oštećene brojne kuće, škole, crkve, bolnice, zgrade sudova, Vlade i Hrvatskoga sabora, ukupno 25 tisuća objekata pri čemu je više od šest tisuća privatnih i javnih zgrada postalo neupotrebljivo, a šteta je procijenjena na više od 11,6 milijardi eura.

Pola godine nakon potresa donesen je Zakon o obnovi koji je zbog prvotnih loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a promijenjeno je i nekoliko ministara u resornom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čijem je čelu sada Branko Bačić.  Uoči pete godišnjice potresa, kazao je kako je obnova u vremenskom smislu na pola puta, očekuje se da će trajati do 2030. godine, a u obnovu su dosad utrošene 2,04 milijarde eura.

Obnova je u potpunosti završila na 3815 lokacija od kojih se 3402 odnosi na privatne zgrade i kuće koje uključuju 35.748 stambenih jedinica, 413 na projekte obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, a izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća.

U ovome trenutku otvoreno je 766 gradilišta od čega se 98 odnosi na financiranje iz Fonda solidarnosti EU, pri čemu je na 556 zahtjevnija konstrukcijska obnova (282 kuća i 274 zgrada). Istovremeno, 36 višestambenih zgrada je u postupku nabave izvođača dok je 127 zgrada u postupku nabave za projektiranje. 

Gradi se 26 zamjenskih obiteljskih kuća, a 24 su u postupku nabave izvođača te još 13 u postupku projektiranja. Posebnost je i postupak blokovske obnove zgrada pa je tako u Zagrebu u tijeku obnova kompleksa Mali Vatikan s 25 ulaza i 259 posebnih jedinica, a u raznim fazama obnove je još šest blokova.

Povijesna prekretnica

Može li Hrvatska postati europski lider u AI-u? Tri ključna koraka mogu nas odvesti u tom smjeru

Unapređenje poslovanja

‘Proizvodimo vrhunska fintech rješenja, a godišnje se troše milijuni eura na printanje eRačuna’