Proizvodnja i poslovanje uistinu se mogu uskladiti s dobrobiti planeta jer što je dobro za Zemlju, ujedno je dobro i za posao i za svakog građanina. Stoga je i energetska tranzicija jedan od najvažnijih kotačića u Europskom zelenom planu.

Poručila je to predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na nedavnom Berlinskom dijalogu o energetskoj tranziciji 2021.

Naime, Europska komisija zadala je cilj da će Europa postati prvi klimatski neutralni kontinent do 2050., a planira ga provesti u sklopu Europskog zelenog plana. Kako bi ga ostvarili, lideri zemalja članica složili su se sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine.

Komisija je stoga u proteklih nešto više od godine dana potaknula niz mjera i razgovora, a vjerodostojnost, ali i pravna obaveza prema dogovorenim ciljevima, uskoro bi trebala biti ostvarena realizacijom i provedbom prvog Europskog klimatskog zakona.

Mehanizam poreza na ugljik

Osim toga, kako je najavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, Europska komisija vrlo brzo će predložiti mjere kako bi uistinu bili spremni za 2030. godinu i zadani cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Komisija će naime predložiti prilagodbu sustava za trgovanje emisijama na način da bi u budućnosti bila uključena i štetna djelovanja sektora prijevoza s naglaskom na pomorski i avio prijevoz, ali i energetski neučinkoviti arhitektonski objekti. Razvijat će se i prijedlozi za poticanje obnovljive energije i poboljšanje energetske učinkovitosti svih vrsta uređaja koji se koriste u kućanstvu, od pametnih telefona do usisavača.

Veliki naglasak stavit će se i na automobilsku industriju pogonjenu strujom radi razvoja naprednije baterijske tehnologije i bolje infrastrukture za električna punjenja, a sve s ciljem poticanja većeg korištenja automobila na električni pogon.

Unatoč činjenici da će zelena ulaganja u energetski sustav iziskivati dodatnih 350 milijardi eura godišnje kako bi on bio održiv, Europska unija će postavljanjem standarda zelenih obveznica i EU taksonomijom privući dodatna ulaganja investitora jasnim razjašnjavanjem standarda održivih i ekološki prihvatljivih aktivnosti.

Kako bi se potaknuo dodatan angažman i drugih sudionika na svjetskoj razini, Europska unija će ove godine predstaviti i Mehanizam poreza na ugljik na granici koji će određenim proizvodima koji ulaze u Uniju nametnuti naknadu za CO2. Također, u svrhu smanjenja emisija koje proizvode domaćinstva, obnovljivi vodik trebao bi postati budući glavni izvor topline u kućanstvima, ali i izvor napajanja i pokretanja svih prijevoznih sredstava kao i industrijskog sektora.

S obzirom da se većina predmeta u svakodnevnoj uporabi proizvodi od metala, Europska komisija presudnu važnost daje implementaciji tehnologija pokretanih obnovljivim vodikom upravo u metalurgiju. Kako bi postigli tu važnu transformaciju, Europska komisija postavila je ciljeve za godišnje kapacitete proizvodnje obnovljivog vodika.

Do 2024. godine proizvodni kapacitet trebao bi doseći milijun tona, a do 2030. deset milijuna tona. Obnovljive tehnologije vodika široko bi bile primjenjivane do 2050. godine kako bi tehnološka tranzicija u svim sektorima gospodarstva Europske unije bila realizirana.

Uzevši u obzir sve zadane ciljeve i već poduzete napore, Europska unija bi u budućnosti trebala imati vodeću ulogu i postati liderom zelenih čistih tehnologija i inovacija što bi služilo kao poticaj i drugim međunarodnim akterima u postizanju ciljeva zadanih Pariškim sporazumom.

Naime, prosperitet gospodarstva Europske unije kao i drugih uključenih aktera u gospodarske procese na svjetskoj razini u budućnosti će ovisiti o zelenim ulaganjima koja neće štetiti planeti. Na tom tragu, Europska komisija čak trećinu svojih ulaganja iz Plana oporavka, Next Generation EU, preusmjerit će u financiranje ciljeva utvrđenih Europskim zelenim planom. S proračunom Europske unije ulaganja će doseći ukupno 1,8 bilijuna eura, što bi u budućnosti trebalo privući dodatne poduzetničke investicije.

Next Generation EU na taj način shvaća se kao prilika za energetsku tranziciju gospodarstva, ali i obnovu arhitektonskog nasljeđa kako bi se postigla veća energetska učinkovitost.

Transformacija i rast

Kada se uzme u obzir da prema provedenim istraživanjima, energetski neučinkovite građevine danas proizvode čak 40 posto emisija Europske unije, ovakva promjena bi pozitivno utjecala na smanjenja izdvajanja kućanstava i velikih štetnih utjecaja na okoliš te bi pridonijela razvoju tržišta rada u cijeloj Uniji radi energetskog unapređenja.

S obzirom da članice Europske unije unutar zadanih ciljeva imaju zadatak djelovati u svom nacionalnom kontekstu kako bi se na što bolji način adaptirale, dva potresa koja su zatekla građane Hrvatske i potrebna obnova velikog broja građevinskih objekata, u ovom smislu, mogu biti shvaćena kao prilika napretka i pozicioniranja Hrvatske kao predvodnice pozitivne promjene Europskog zelenog plana.

Klimatske promjene sve češće se povezuju i s nastankom virusa COVID-19, a uvelike utječu na bioraznolikost te na taj način ugrožavaju budućnost cijele planete. Osim negativnog učinka na prirodni ekosustav, evidentan je i niz direktnih i indirektnih utjecaja klimatskih promjena na sva svjetska gospodarstva koja već neko vrijeme prolaze kroz krizu izazvanu posljedicama pandemije.

Europski zeleni plan sa svojim krajnjim ciljem nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine zapravo je nova europska strategija rasta jer će transformirati Uniju u pravednije i prosperitetnije društvo. Pri tome će se transformacija prvenstveno zasnivati na učinkovitijem korištenju resursa, a u konačnici će to značiti konkurentno gospodarstvo.

Sustavnom modernizacijom ekonomskog i industrijskog sektora u skladu s općom dobrobiti planeta i svih stanovnika te s trajnim ciljem održivosti kvalitetnog života na Zemlji, Komisija će nastaviti aktivno raditi na izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta za život.

* Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj