Potres i političke promjene na čelu Grada Zagreba mogli bi dati priliku da se konačno, nakon 30 godina promišljanja i planiranja, uredi bivša industrijska zona Gredelj i Zagreb dobije novi kvart na površini veličine dvije stare jezgre Dubrovnika ili 33 trga Bana Jelačića, te time povežu dva dijela grada koje desetljećima dijeli željeznička pruga.

Studija revitalizacije zone Gredelj u četvrtak je predstavljena na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama Reuse Architecture, koja se jučer i danas održava u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Hrvatske komore arhitekata, a javnosti je prvi put prikazan promotivni film o projektu koji možete vidjeti i na portalu Poslovni.hr.

“Zona Gredelj obuhvaća 45 hektara i jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba udaljen od centra svega 15 minuta hoda, a uređenje ovog prostora prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba, nepovezanost sjevera i juga. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta.

Nova izgradnja ne znači brisanje postojećeg identiteta prostora, elementi industrijske baštine tvornice Gredelj zadržali bi se i ostali sačuvani“, pojasnio je Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD.

Istaknuo je kako je Studija temeljena na nizu prethodnih radova i javnih izlaganja u zadnjih 26 godina, a izrađena je lani na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te uključuje novu izgradnju i revitalizaciju industrijske baštine veličine 420.000 četvornih metara.

Na studiji su radili konzultanti PwC Advisory, arhitekti Studio 3LHD, Colliers International i odvjetničkog društva MS Partners. Ujedno, studija se nadovezuje na prethodne studije iz 2018. na kojima su radili nizozemsko hrvatsko hrvatski ured de Architekten Cie, Institut IGH i HDC.

Iz EBRD-a ističu da bi projekt u idućih 15 godina mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura, kao i deset do 15 tisuća radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji.

Koncept uključuje podizanje pruge, izmještanje Autobusnog kolodvora u podzemni prostor ispod parkirališta Paromlin, čime bi južno od Glavnog kolodvora nastalo novo prometno središte, a ostatkom prostora dominirale bi pješačke površine.

“Na ovako važnoj gradskoj lokaciji treba izbjeći stvaranje generičkih prostora. Suvremena interpretacija ove baštine logično je proširenje Lenucijeve potkove. Javni potez s parkovima, zelenim površinama i trgovima, uz sadržaje poput tržnice, muzeja ili nove scene zagrebačkog HNK stvorio bi vitalan i sadržajno raznolik urbani ambijent jedinstvenog karaktera, a unutar zone planirani su i drugi sadržaji važni za funkcioniranje grada, kao što su škole, fakulteti i funkcije javne uprave”, ističu autori studije.

Iako je Dabrović jučer istaknuo da je pozitivno što zona Gredelj ima samo dva vlasnika, Grad Zagreb i Hrvatske željeznice, za razliku od brojnih projekata koje koči upravo komplicirana vlasnička struktura, upućeni tvrde da Gredelj stoji upravo zbog odnosa između gradske i državne vlasti.

Tako bi uz pokretanje obnove nakon potresa, upravo promjena na vrhu vlasti u Gradu Zagrebu mogla biti ključan faktori koji će omogućiti konačnu realizaciju Gredelja.

Puno ovisi o dogovoru dvaju najvećih vlasnika koji je očito bio nemoguć u konstelaciji kad je na čelu grada bio danas pokojni Milan Bandić, tako da će mnogi odgovori biti jasniji nakon konstituiranja gradske vlasti nakon lokalnih izbora u svibnju.