Obnova obiteljskih kuća u poplavljenoj Slavoniji kreće čim se voda povuče i bit će izvedena na teret države. Financirat će se sa 200 milijuna kuna prikupljenih legalizacijom bespravne gradnje, a svaka oštećena kuća proći će najprije kroz proceduru čišćenja i isušivanja, kao i procjene štete. Slijedi popravak svega što je oštećeno, a pokažu li procjene da neku kuću treba srušiti, to će se i učiniti te će se sagraditi novi objekt.

Takav koncept pomoći nakon što ga je najavio premijer Zoran Milanović i razradila ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš obuhvatit će najmanje 2000 obiteljskih kuća, koliko se zasad procjenuje da ih je teže oštećeno. No, dok se čeka na službene podatke, samu akciju obnove kao logičan potez pozdravlja HUP-ova Udruga poslodavaca graditeljstva, uz određene preporuke. Predsjednik Udruge Zdenko Karakaš kaže kako svaka kuna koja će se tako uložiti mora biti namijenjena dobivanju kuće koja ima dulji vijek trajanja. Osobno bi, kaže, bio jako rigorozan i ne bi dao novac za obnovu kuće koja nema dobre temelje. Obnova će svakako potaknuti proizvodnju građevinskog materijala, ali bi trebalo voditi računa o boljoj energetskoj zaštiti koju država inače potiče.

“Ne bi se smjelo stati na tome da se obnovi ono što je bilo, nego treba težiti tome da se postigne veći energetski učinak ugradnjom novih prozora i boljom izolacijom toplinskim fasadama. To je prilika za državu da se isprsi i doista pomogne stradalnicima”, kaže Karakaš.

Na obnovi kuća, prema njegovu mišljenju, angažirat će se uglavnom obrtnici i male građevinske tvrtke koje će tako zaposliti svoje kapacitete. Karakaš, inače Slavonac, ističe da ne treba zanemariti činjenicu da su naši ljudi “sam svoj majstor”, vični takvim radovima, pa s rodbinom i prijateljima neki mogu i sami obnoviti svoje kuće, samo je potrebno osigurati materijal za radove. Prava građevinska lokomotiva javnih radova na poplavljenim područjima jesu veliki zahvati na sanaciji i izgradnji nasipa i retencija u području vodotoka, kaže Karakaš.

Oni će privući velike građevinare. “Taj se posao inače može raditi u kontinuitetu od desetak mjeseci godišnje, ovisno o vremenskim prilikama. Tek ćemo na osnovi šteta koje su nastupile vidjeti što smo mogli učiniti samo s pola iznosa sanacije da se djelovalo preventivno”, navodi on ističući da je to posao gdje se ravnomjerno može zaposliti građevinska operativa i izbjeći loše posljedice elementarnih nepogoda. Na poziv ministrice tvrtkama koje raspolažu aparatima za isušivanje zaključuje da će se odazvati mali broj koji ih koristi, najčešće su to parketari, dok ih građevinari uglavnom nemaju.

Slavonija bi nakon nesreće mogla postati veliko gradilište: tvrtke će se masovno uključivati u obnovu jer posla na tržištu nema, a ono što se nudi u znaku je neprimjereno niskih cijena samo da bi se dobio posao.