Hrvatska već treću godinu zaredom stagnira po broju bodova na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), navodi se u godišnjem izvješću svjetske organizacije za borbu protiv korupcije.

Indeks percepcije korupcije (CPI) pokazuje razinu transparentnosti javnog sektora država na skali od 0 do 100.

Države koje imaju indeks niži od 50 bodova smatraju se korumpiranima, a one s više od 51 nekorumpiranima. Hrvatska je ove godine, kao i prošle i pretprošle, na 63. mjestu s 47 boda, smještena između Malezije, Kube i Crne Gore koje dijele isti broj bodova.

Velika većina država, njih 131, također je prošle godine stagnirala u borbi protiv korupcije. Svoj rezultat poboljšalo je 25, a pogoršalo 23 država.

Hrvatska je 2015. imala 51 bod, a od tada konstantno pada. Od članica Europske unije iza nje su samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

Pošto je korupcija većinom skrivena od očiju javnosti te se stoga teško može mjeriti, CPI prati percepciju korupcije javnih sektora država među stručnjacima i predstavnicima poslovnog svijeta. Pritom koristi trinaest neovisnih izvora podataka, među njima one Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma.

Više od dvije trećine država ima manje od 50 bodova, a prosječna vrijednost je 43.

Listu predvode Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova, a u vrhu su i Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Švicarska (84), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80).

Najgore stoji Južni Sudan s 11 bodova, a ispred njega su Sirija i Somalija (13), Venezuela (14), Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan (16).

TI je u ovogodišnjem Indexu izdvojio Sloveniju koja je pala na povijesno nizak broj bodova, no ipak daleko više od Hrvatske – ima ih 57.

Susjedna država je od prošle godine izgubila 3 boda, a TI kao razloge navodi pritiske na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napade na javne medije.

Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu, a Srbija s 38 na 96. mjestu.

TI upozorava kako je pandemija koronavirusa dala priliku vlastima u svijetu da ne poštuju mjere transparentnosti i guše prosvjede, što je umanjilo povjerenje javnosti u institucije. Imuna nije bila ni Europska unija čije su članice na listi među onima s najmanje korupcije.

TI tako navodi skandal s ‘zlatnim putovnicama’ u Cipru, nepravilnosti u ugovorima s državom u Ujedinjenom Kraljevstvu i javnoj nabavi maski u Njemačkoj, te nenamjenskom trošenju sredstava za borbu protiv covida-19 u Nizozemskoj.

TI, organizacija sa sjedištem u Berlinu, kao neke od najvećih prijetnji demokraciji u prošloj godini navodi represiju prosvjeda u Bjelorusiji, zatvaranje medija i civilnih organizacija u Nikaragvi, nasilje nad prosvjednicima u Sudanu i atentate na borce za ljudska prava u Filipinima.

Upozorava se kako se sustavi provjera i ravnoteža ne ugrožavaju samo u državama sa sustavnom korupcijom i slabim institucijama, nego i u snažnijim demokracijama.

Mnoge države s dobrim rezultatom na CPI-ju i dalje podržavaju transnacionalnu korupciju, dodaje TI.