Najviše povjerenja ima se u medicinske sestre, vjeruje im 82 posto opće populaciji i 73 posto mladih, a najmanje u političare kojima vjeruje samo 6 posto opće populacije i tek 4,4 posto mladih, pokazuje istraživanje Fakulteta političkih znanosti (FPZ) o kojemu u četvrtak piše Večernji list.

Istraživanje  percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju “Što publika želi” lani je u studenom i prosincu na 1009 ispitanika, u sklopu projekta Istraživački novinarski laboratorij (JOURLAB), proveo tim FPZ-a predvođen voditeljicom projekta Tenom Perišin.

Dekan FPZ-a Andrija Henjak pojasnio je da je svrha ankete prikupiti stavove opće javnosti o percepciji medija, povjerenju u medije i novinare, percepciji uloge i rada medija, medijskim navikama i informiranju, posebice mladih, razlozima izbjegavanja vijesti te zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize.

U istraživanju novinari su na ljestvici 16 profesija zauzeli zlatnu sredinu. Vjeruje im 25 posto općeg stanovništva te 19,3 posto mladih.

U godini koronakrize televizija je općoj populaciji bila medij koji je najviše pratila (60,3 posto) kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, dok su potom slijedili internetski portali (48 posto), društvene mreže (34 posto) i radio (33 posto). Mladi su pak informacije najviše tražili na internetskim portalima (53 posto), društvenim mrežama (50 posto) i televiziji (27 posto).

No kada je u pitanju povjerenje u medije, onda je opća populacija stava da je najviše vijesti koje krivo predstavljaju stvarnost ili su čak i pogrešne, bilo upravo na društvenim mrežama (27 posto), internetskim portalima (24 posto), HRT-u (16 posto), komercijalnim televizijama (12 posto).

“Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano uz povjerenje u političare pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima. Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite. Građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni niti da su vijesti koje prenose istinite. Da su mediji vjerodostojni misle građani koji imaju više povjerenja u političare”, kaže Perišin.

Istraživanje je pokazalo i da gotovo polovica ispitanih (47 posto) smatra da bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak 62 posto da govor mržnje u medijima treba kažnjavati, a 59 posto da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja.

U informacije o epidemiji koronom najviše se vjerovalo ako su one dolazile od zdravstvenika i liječnika (29 posto), zdravstvenog sustava (19 posto), dok se informacijama Nacionalnog stožera civilne zaštite vjerovalo samo 9 posto, tek za jedan posto više nego informacijama običnih ljudi. Medijima se u ovom slučaju vjerovalo najmanje.

“Oko 60 posto ispitanih smatra da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija u javnosti izazivali zbunjenost, a njih 44 posto da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize”, prenosi Večernji list riječi Stele Lechpammer iz istraživačkog tima FPZ-a.