Marić je uoči sjednice Vlade kazao da je Vlada prepoznala problem ovršenih i blokiranih koji će nastojati riješiti kroz set mjera, a istovremeno i prevenirati da takvi pojavni oblici ponovno nastanu. Na tome rade ministarstva financija i pravosuđa.

"Smatramo da ništa nije nastalo preko noći, tako da znamo da je blokiranima žurno da se te mjere donesu, ali pokušavamo naći set mjera", kazao je Marić, dodavši kako se rade određene zakonske promjene koje bi eliminirale ovakve pojave u budućnosti", kazao je Marić.

Prema podacima Financijske agencije (Fine), na kraju siječnja blokirane je račune imalo 324.959 građana, a njihov dug iznosio je 42,96 milijardi kuna.

Problem je kompleksan jer, pojasnio je Marić,  hrvatski pravni sustav i zakonodavni okvir trebaju jednako tretirati i štititi ne samo dužnike nego i vjerovnike, te da se mora voditi i briga o hrvatskim građanima koji uredno podmiruju sve svoje obveze.  

Na pitanje je li istina da samo 15-ak tisuća građana ima dug prema državi, a da je sve ostalo na razini banaka i telekoma, Marić je naveo da kada se govori o ukupnom dugu od preko 42 milijarde kuna, plus kamate od preko 21 milijardu kuna, da je najveći dio ljudi ovršen i blokiran u manjim iznosima.

"Ispod pet tisuća kuna je nešto više 78 tisuća građana, najveći dio toga otpada na teleoperatere, država tu ima relativno i apsolutno manji iznos. Naša intencija i set mjera je da država bude predvodnik, ali moramo napravit stimulativne mjere i za vjerovnike", kazao je Marić, izrazivši nadu da će državni primjer otpusta dugova slijediti i ostali jer će ovršeni ostati u problemu ako država otpusti dio duga, a ostali ne. 

Vlada isto tako radi i na promjeni mehanizma blokade. Marić ističe da se radi na setu mjera koji će mehanizme blokada promijeniti, odnosno učiniti ih efikasnijim, a u isto vrijeme prevenirati da do povećanja broja blokiranih i iznosa blokada ne dođe u budućnosti. 

Jutarnji list je u četvrtak objavio kako je u prvom paketu mjera jednokratni otpis dugova koji bi učinila država u odnosu na svoja potraživanja. Drugi paket također se odnosi na jednokratni otpis, ali dugova koji se ne odnose prema državi, nego na teleoperatere, kartičare, komunalce i sl., a njima bi država za taj otpis osigurala neke poticajne mjere. Dakle u slučaju da oni otpišu dio duga blokiranima, umanjila bi im se porezna osnovica.

Treća mjera odnosi se na jednostavni, odnosno ubrzani postupak stečaja potrošača. U tom slučaju uvjet za takav postupak bio bi dug čija glavnica ne prelazi 20.000 kuna , te da blokada traje dulje od tri godine.