Od 4.284.889 stanovnika koliko ih je lani imala Hrvatska, njih 3.697.143, ili 86,28 posto izjasnilo se katolicima, 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163 tisuće stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.

U odnosu na prethodni popis, 2001., u Hrvatskoj živi 152.571 manje stanovnika.

Na prethodnom popisu, 2001., katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti 2001. se izjašnjavalo 98.376 stanovnika, ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika je bilo 1.547, ili 0,03 posto.

Treća vjeroispovijest po broju su muslimani, kojih je gotovo 63 tisuće, ili 1,47 posto.

Po narodnosti, Hrvata je lani bilo 3.874.321, ili 90,42 posto (2001. ih je bilo 89,63 posto), slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631, ili 4,54 posto).

Treća narodnost po broju su Bošnjaci, kojih je lani bilo 31.479, ili 0,73 posto u ukupnom stanovništvu.

Po spolu, u ukupnom stanovništvu prednjače žene, kojih je 2.218.554, dok je muškaraca 2.066.335.

I dalje se povećava prosječna starost stanovništva, koja je lani bila 41,7 godina, dok je 2001. bila 39,3 godine.

Žene su lani u prosjeku bile stare 43,4 godine, 2,3 godine više nego 2001., a prosječna starost muškaraca bila je 39,9 godina, dok je 2001. bila 37,5 godina.

Najviše je stanovnika, njih 952.822 u dobi između 50 i 60 godina, stoji u podatcima prema prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, dobivenim prošlogodišnjim popisom stanovništva, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.